SAMBAVA, Madagaskar – Jaka mjesečina osvjetljavala je široko lišće banane ali je i dalje bilo teško videti žicu koja se protezala ispod njega, zamku postavljenu da obori neoprezne.
“Ovim putem dolaze lopovi”, rekao je uzgajivač vanile.
Svake noći Ninot Oclin (33) patrolira svojom zemljom u podnožju vulkana na Madagaskaru, bosonog sa zapetom puškom. Ako čuje da je neko pao, zna da je to još jedan bandit koji pokušava da mu ukrade unosan uzgoj vanile.
Na bujnim planinama na sjeveroistoku Madagaskara proizvodi se oko 80 procenata svjetske vanile. Cijena joj je skočila na više od 600 dolara po kilogramu prošle godine – skuplje od srebra – u poređenju sa 50 dolara za kilogram koliko je bila 2013.
Sve veća potražnja Zapada za ovom biljkom djelimično je dovela do skoka cijene budući da se vanila koristi u svemu, od sladoleda i alkohola do kozmetičkih preparata. Zalihe su se smanjile kada je prošle godine ciklon pokosio ostrvo koje se nalazi u blizini jugoistočne obale Afrike. Sa savršenom klimom i zemljištem za uzgoj vanile, region Sava na Madagaskaru doživljava ekonomski procvat.
Takozvane vanila vile su se pojavile iznad tradicionalnih koliba od trske. Čak i najskromnije kuće imaju solarne panele i LED sijalice. Blistava sportska vozila mogu se vidjeti po razlokanim ulicama Sambave duž kojih se otvaraju pijace i prodavnice.
Ovaj dar međutim ima cijenu. Visoka cijena vanile u kombinaciji sa siromaštvom i korumpiranom, slabom vladom, učinila je ovu biljku omiljenom metom nasilnih kriminalnih mreža.
Trgovina vanilom na Madagaskaru puna je opasnosti i nagrada i može da se predstavi kroz tri vitalne karike u lancu koji biljku dovodi sa polja do luke gdje se šalje u svijet.
Veći dio vanile stiže sa malih farmi poput Oclinove gdje ljudima kičma puca od posla. Vanila mora da se gaji i njeguje tri do četiri godine prije nego što počne da donosi plod. Cvijeće cvjeta jednom godišnje na 24 časa i mora odmah da se opraši.
Melipona pčele iz Meksika, gdje su Asteci prvi koristili vanilu, prvobitno su obavljale taj posao ali ti insekti nikada nisu postojali na Madagaskaru. Zbog toga se svake sezone oko četrdeset miliona biljaka vanile oprašuje ručno uz pomoć vunene igle veličine čačkalice.
Kada bude oprašen, cvijet u roku od dva meseca proizvede zelene mahune: esencija vanile nalazi se unutar hiljada malih crnih sjemenki. Mahune počinju fermentaciju čim budu ubrane zbog čega je potrebno odmah naći kupce.
Težak posao ne smeta Oclinu.
“Problem je bezbjednost”, kaže dok objašnjava da lopovi napadaju i ubijaju farmere kako bi im ukrali rod vanile.
Ne patrolira samo Oclin svojom zemljom. On plaća trojicu čuvara da čuvaju tuševe tokom četiri mjeseca pred žetvu. Muškarci su naoružani harpunima i toljagama, a Oclin ima pušku. Svake noći, grupa muškaraca naoružanih toljagama i mačetama patrolira lokalnim plantažama.
“Svako polje vanile bit će zaštićeno”, rekao je Oclin.
Zbog manjka povjerenja u korumpiranu policiju i sudove, zakon rulje preovlada kada lopov bude uhvaćen. U aprilu je lokalna milicija uhvatila lopova. Pretukli su ga motkama a onda ubili mačetama, rekli su stanovnici. To je bilo jedno od desetak sličnih “vanila ubistava” u protekle dvije sezone. Ali hapšenja se dešavaju.
Za jedan dan ove godine “imali smo 33 presude”, kaže Volozara Sakina Mohamadi, direktor zatvora u Antalahi, jednoj od glavnih luka regiona Sava. “Mahom zbog vanile.”
Uprkos rizicima, Oclin je ipak nešto zaradio na vanili. Sada ima pametni telefon i nalog na Facebooku, a u njegovoj jednosobnoj kući postoje televizor i satelitska antena koji se napajaju solarnom energijom.
U Sambaci Paskale Rasafindakoto (44), posrednik, čeka sa desetak kolega da manji prodavci dođu sa malim torbama mahuna vanile. Aroma, tekstura i veličina mahune (veća je bolja) ispituju se i dogovara se o cijeni. Kako mahune brzo propadaju, uzgajivači nemaju mnogo prostora za cjenkanje.
“Uprkos skoku cijene, većina farmera je i dalje siromašna jer odmah prodaju usjeve ili ih prodaju prerano”, kaže Dominik Rakotoson koji predstavlja 100 porodica uzgajivača vanile. Priče o tome kako posrednici varaju farmere cvjetaju. “Posrednici su ti gdje se sumnjivi poslovi dešavaju”, rekao je Rakotoson.
Rasafindakoto sleže ramenima na ovakve priče. Njegova porodica sada ima novu kuću sa flat screen televizorom i često odlazi na roštilj na plažu.
“Sa vanilom, život je lijep”, kaže Rasafindakoto.
Mišel Lomone ima skladište vanile u Antalahi. Iako je bogat prema lokalnim standardima, njegova najveća briga je ista kao i Oclinova: krađa.
“Nema bezbjednosti robe ili ljudi” , kaže. “Pravosudni sistem je truo. Mnogi prolaze nekažnjeno. Kao sa kokainom u Latinskoj Americi. Oni hvataju sitnu ribu ali ne i šefove.”
Ove godine, budući da usjeve nije toliko pogodilo loše vrijeme, cijena će možda pasti ali se očekuje da će vrijednost vanile ostati daleko iznad historijske norme.
Lomone kaže da je zabrinut zbog uticaja ekonomskog buma na lokalnu kulturu.
“Sada u Madagaskaru nije problem nemanja šta da se jede već društvenog siromaštva”, rekao je on. “Vlada takmičenje da se održi korak sa drugima koji brzo zarađuju. To nije dobro. Ne možemo tako da nastavimo.”
(TBT, NYT)