Kada listate kroz website i kursor miša vam nestane moguće je da je riječ o kompjuterskoj grešci – ili je test da se otkrije ko ste.
Način na koji pritiskate, skrolujete i kucate po ekranu telefona ili tastaturi može da bude jedinstven kao i otisak prsta ili crte lica. Da bi se borili protiv prevare, sve više banaka i trgovaca prati pokrete posjetilaca dok koriste njihove siteove i aplikacije.
Neke kompanije koriste tehnologiju samo da bi se izborile protiv automatizovanih napada i sumnjivih transakcija dok druge prave arhivu miliona profila kako bi prepoznali mušterije po tome kako dodiruju, drže i kucaju po svojim napravama.
Ovo prikupljanje podataka je nevidljivo za one koje posmatraju. Uz pomoć senzora na telefonu ili koda na siteu, kompanije prikupljaju hiljade referentnih tačaka poznatih kao „ bihejvioralna biometrija“ kako bi utvrdili da li je digitalni korisnik stvarna osoba.
Za bezbjednosne zvaničnike, tehnologija je moćna odbrana. Cyberlopovi su se dokopali milijardi lozinki i drugih ličnih podataka koje mogu da koriste kako bi ukrali naloge mušterija i na prevaru otvorili nove.
„Identitet je ultimativna digitalna valuta i na industrijskom nivou se koristi kao oružje“, kaže Alisder Fokner, jedan od osnivača ThreatMetrix, kompanije koja pravi softver za otkrivanje prevara.
Borci za zaštitu privatnosti ove biometrijske alatke smatraju problematičnim. „Svjedoci smo da što više podataka kompanije prikupe to će se više truditi da pronađu način da iskoriste te podatke“, rekla je Jennifer Linc, advokat u Fondaciji Electronic Frontier.
Kraljevska banka Škotske je počela da prati biometrijske podatke o ponašanju svojih klijenata prije dvije godine i to na privatnim bankarskim računima bogatih klijenata. Sada ima sistem koji obuhvata svih 18,7 miliona poslovnih i trgovačkih računa, rekao je Kevin Henly, bankarski zvaničnik.
Kada se klijenti uloguju na svoje račune, softver počinje da bilježi više od 2000 interaktivnih gestova.
Na telefonima mjeri ugao pod kojim ljudi drže aparat, kojim prstima prevlače preko ekrana i kucaju, koliki pritisak primjenjuju i koliko brzo skroluju. Na kompjuteru, softver bilježi ritam njihovog kucanja i način na koji mrdaju miša.
Softver banke pravi profil klijentovih gestova i onda ga svaki put poredi sa pokretima koje bilježi. Sistem može da detektuje lažne korisnike sa tačnošću od 99 procenata, navodi BioCatch, njujorška kompanija koja je dizajnirala softver.
Sistem ponekad može da registruje i medicinska stanja. Ako nekada sigurna ruka klijenta postane drhtava, njen prodavac osiguranja bi trebalo da brine.
BioCatch ima profile oko 70 miliona pojedinaca i mjesečno prati šest milijardi transakcija, kaže Francis Zelazni, strateški direktor kompanije.
American Express, investitor u BioCatch, nedavno je počeo da koristi ovu tehnologiju na aplikacijama za nove račune. Sistem pažljivo prati gdje i kada aplikanti pauziraju. Legitimni korisnici obično otkucaju lične podatke – ime i adresu – bez mnogo pauza. Prevaranti često kopiraju podatke ili pauziraju kako bi provjerili svoje bilješke.
„Ovo je nekada bila naučna fantastika“, kaže Ryan Wilk iz NuData, konkurentske firme BioCatchu koju koristi Mastercard. „Kada smo opisivali šta radimo ljudi bi nas pogledali kao da nisu sigurni da li pričamo istinu. Sada je to postala važna tehnologija u finansijskoj industriji. Mnogo velikih kompanija je koristi“.
(TBT, NYT)