PARIZ – U sjevernoj Evropi ovo ljeto djeluje kao moderna verzija biblijske pošasti. Krave umiru od žeđi u Švicarskoj, požari proždiru drvenu građu u Švedskoj, veličanstveni glečer Dachstein se topi u Austriji.
U Londonu vlada nestašica ventilatora i klima-uređaja. Na Grenlandu bi moglo da se odlomi parče ledenog brijega toliko veliko da bi moglo da izazove cunami koji bi uništio naselja na obali. Donedavno najviši vrh Švedske, Kebenkaise više nije na prvom mjestu po visini jer mu se glečer na vrhu otopio.
Južna Evropa je još vrelija. Nekoliko mjesta u Portugaliji je 4. augusta zabilježilo rekordno visoke temperature, a nedavno su dvije osobe umrle u Španiji a jedna u Portugaliji od visokih temperatura.
Ali na sjeveru, gdje se klima zagrijava brže nego što je globalni prosjek, temperature su najekstremnije, pokazala je studija stručnjaka sa Oksforda i mreže Svjetski doprinos vremenu.
Izvjestan broj gradova u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj je ovog ljeta zabilježio rekordno visoke temperature, sa gradovima na Arktiku gdje su izmjerena 32 stepena Celzijusa.
Nisu samo sjeverna i zapadna Evropa toplije nego inače, već je i vrijeme sve nepredvidljivije. Olujni pljuskovi i žestoke grmljavine smjenjuju se sa sušom u dijelovima Francuske. U Holandiji suša, a ne porast nivoa mora, pravi probleme u kanalima jer nema dovoljno slatke vode da se suprotstavi morskoj.
Preliminarni rezultati Oksfordove studije navode da je na nekim mjestima klimatska promjena više nego udvostručila mogućnost toplotnog talasa u Evropi.
“U prošlosti ovakav toplotni talas se dešavao svakih 10 godina a sada ih imamo svake dvije godine“, rekao je Fransoa-Mari Breon, klimatolog i pomoćnik direktora Laboratorije za klimatsku i nauku prirodne sredine. “To je stvarni pokazatelj klimatske promjene: imamo toplotne talase koji možda nisu intenzivniji ali su sve češći.“
Temperature koje su nekada djelovale ekstremno – poput onih u ljeto 2003. kada je širom Evrope umrlo najmanje 70.000 ljudi – postat će “ljetna norma“ poslije 2060, rekao je Jan Jusel, potpredsjednik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.
Povremeni toplotni talasi bi mogli da podignu temperature u Evropi na 49 stepeni ukoliko ne dođe do dramatičnog usporavanja globalnih trendova zagrijavanja, dodao je on.
Postepeno se rađa shvatanje da klimatske promjene potencijalno mogu da utiču na neke dijelove ekonomije ili da ih unište.
“U Evropi, svake godine oko pet posto Evropljana se suočava sa nekim ekstremnim klimatskim događajem – bilo da je u pitanju toplotni talas, poplava, suša. Ali u drugoj polovini ovog vijeka, ako se globalno zagrijavanje nastavi, dvoje od troje Evropljana bi bili suočeni sa ekstremnim klimatskim događajima”, rekao je Jusel.
Nekada su zimske oluje zatvarale aerodrome i bile uzrok kašnjenja letova. Ali ovog ljeta u sjevernom njemačkom gradu Hanoveru, 50-godišnja pista je ulegla pod toplotom od 33 stepena i putnici su satima čekali svoje letove.
Širom sjeverne Njemačke, drveće, posebno mladice, teško je pogođeno sušom. Širom Alpa, a naročito u istočnoj Švicarskoj i zapadnoj Austriji i Irskoj, nestašice vode su toliko teške da nema dovoljno sijena za ishranu krava muzara. Zbog toga su farmeri morali da načnu zimske zalihe.
Suša u Irskoj znači da će prinosi proizvođača mliječnih proizvoda ove godine biti prepolovljeni, navodi Teagasc, državno savjetodavno tijelo za poljoprivredu.
Švedska trpi ozbiljne posljedice vrelog vremena, počev od šumskih požara koji su uništili 25.000 hektara drvene građe, rekao je David Sundstrom iz Švedske agencije za krizne situacije.
U Francuskoj, još uvijek nisu oboreni toplotni rekordi ali je i ona dio cjelokupnog trenda – ovaj juli je bio jedan od tri najvrelija zabilježena – i suptilne promjene su vidljive po selima. Jedna od njih je i porast nivoa mora za koji Breon strahuje da je potcijenjen.
“Čak i ako se pridržavamo Pariskog klimatskog dogovora i uspijemo da stabilizujemo temperature na dva stepena više nego u predindustrijsko doba, nivo mora će nastaviti da raste još stotinama godina. Neki obalski gradovi su već osuđeni”, rekao je on.
(TBT, NYT)