ANALIZA
Bakir Izetbegović će morati žrtvovati 5-6
“kurbana” na pladanj Miloradu Dodiku da bi ga udobrovoljio da odustane od
referenduma!
FOTO: Dodik (Agencije)
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik
rekao je da do donošenja odluke Ustavnog suda RS o referendumu postoji prostor
za razgovor o rješavanjima spornih pitanja u vezi s pravosuđem na novou BiH i
da je poslije isteka tog roka plebiscit jedini put kojim se može ići, prenose
agencije.
Dodik je rekao da je još prije četiri
godine Republika Srpska istakla četiri ključna pitanja u vezi sa pravosuđem na
nivou BiH koja treba usaglasiti sa Ustavom i Dejtonskom sporazumom.
Kaže da je sa čelnicima Unije dogovoreno
otvaranje strukturalnog dijaloga ali da problemi nisu otklonjeni i da je zato u
Skupštini donesena odluka o raspisivanju referenduma o zakonima koje su
nametnuli visoki predstavnici.
– Cilj referenduma je da to konačno bude
urađeno, da stvari budu dovedene u saglasnost sa Ustavom i Dejtonom i da se obezbijedi
saglasnost entiteta za pravosuđe BiH. Spremni smo da o tome razgovaramo, ali
nismo spremni da prihvatimo degradiranje pravosuđa RS i da se omalovažavaju
zločini nad Srbima – istakao je Dodik.
Iako je jasno precizirao četiri pitanja kao
uslove za otvaranje razgovora, Dodik kaže da još nisu ostvareni posebni
kontakti s onima koji osporavaju referendum.
– Očigledno je da se čekalo kako će
reagovati Vijeće naroda RS, odnosno predstavnici Bošnjaka u toj instituciji.
Nakon njihove odluke da ulože veto, situacija je sada proceduralno mnogo
jasnija – istakao je Dodik.
Na pitanje do kada će RS čekati na ponudu
za razgovor u vezi sa rješavanjem spornih pitanja, Dodik je rekao da postoje
procedure.
– Zbog bošnjačkog veta očigledno je da će
konačnu odluku o referendumu donijeti Ustavni sud RS. Čim dođe do
pravosnažnosti odluke, koju potvrđuje Ustavni sud RS, prve nedjelje nakon
isteka 50 dana se održava referendum – kazao je Dodik.
Govoreći o podršci za referendum koja je
stigla iz Rusije, Dodik je kazao da su Rusi godinama unazad osporavali nasilje
koje su sprovodili visoki predstavnici.
– Referendum je odluka Narodne skupštine RS
i to nije stvar koja se desila iznenada ili je nečiji hir. To je pitanje uporne
političke borbe za prava Srpske koja su ranije dobijena, a oteta nasiljem
visokih predstavnika – naglasio je Dodik.
Visoki predstavnik, kako je istakao Dodik,
nema ništa drugo osim da prijeti.
– Pozivam visokog predstavnika neka citira
član Ustava i Dejtonskog sporazuma koji je prekršen ovim referendumom. Naravno
da nema tog člana, jer pravosuđe pripada entitetima i on to savršeno dobro zna.
Jedino što može da uradi je da svoje nasilje odbrani novim nasiljem kojim u
posljednje vrijeme prijeti – naglasio je Dodik.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
objavilo je izjavu u kojoj je istaknuto da Moskva smatra da je neefikasno i
pristrasno pravosuđe natjeralo RS da pribjegne referendumu o Sudu i Tužilaštvu
BiH.
– Nisku efikasnost sistema pravosuđa u BiH
u cjelini priznaju i političke snage unutar BiH i međunarodna zajednica –
istakao je portparol ruskog ministarstva Aleksandar Bikantov.
On je ukazao da kršenje legitimnih prava
Srba ne nailazi na valjanu reakciju pravosudnih organa na nivou BiH.
– Kao rezultat toga RS je primorana da
pribjegne demokratskim instrumentima koji joj stoje na raspolaganju kako bi
osigurala realizaciju svojih legitimnih interesa – konstatovao je Bikantov i
dodao da u Moskvi pažljivo prate sva reagovanja na referendum.
Bosićev zahtjev
Komentarišući stav predsjednika SDS-a
Mladena Bosića da bi u slučaju neodržavanja referenduma Milorad Dodik trebalo
da podnese ostavku i raspiše izbore, predsjednik RS je kazao da Bosić i SDS
nemaju nikakvu inicijativu koju bi ponudili.
– Vidljivo je da domaći akteri, prije svega
iz SDS-a i PDP-a, pokušavaju da omalovaže referendum. Licemjerno je i to što
nisu glasali za odluku o referendumu, a tvrde da će na referendumu glasati
protiv Suda i Tužilaštva BiH – kazao je Dodik.
Izetbegovićevi “kurbani”
Uporedo dok traje Dodikova politička
ofanziva za koju je izborio i podršku Moskve, a Beograd iako ne odobrava, barem “gleda kroz prste” i pušta mu na volju, srpski mediji su puni naslova o
“zločinima nad Srbima za koje niko nije odgovarao”. Srpski mediji objavljuju
dosije o zločinima nad Srbima 1992-1995. za koje je “pravda ostala nedostižna
iako su dokazi bili dostupni domaćim i međunarodnim tužilaštvima.”
Prvo ime koje se spominje u ovim tekstovima
je Naser Orić najviše stoga što nije nedavno izručen Srbiji nakon što je bio
uhapšen u Švicarskoj.
Zločini nad Srbima koje ignorira domaće
tužilaštvo, prema tvrdnjama beogradskih medija počinjeni su u Krajini, Srednjoj
Bosni i Sarajevu.
Stoga su, kako su prepoznali i neki
portali bliski SDA-u, Naser Orić i Atif Dudaković prvi osumnjičenici za hapšenje
jer Dodik odavno upire prstom na njih dvojicu.
Za zločine počinjene u Srednjoj Bosani, a
radi se o ubistvu pedesetak srpskih civila u okolici Zavidovića, izravno su
osumnjičeni pripadnici odreda El Mudžahid. Međutim, po komandnoj odgovornosti
sumnjiče se generali Sakib Mahmuljin i Halil Brzina. Navodno se ova dva
generala već odavno nalaze na “listi B haških osumnjičenika za ratni zločin”.
Za ubistvo 54 oficira JNA u Dobrovoljačkoj
prilikom napada na tzv “Kukanjčev konvoj” niko nije odgovarao. Po ovom osnovu
bili su uhapšeni Ejup Ganić i Jovan Divjak u Lonodnu i Beču, ali su oslobođeni i
vraćeni u Sarajevo. Srpki mediji tvrde da domaće tužilaštvo posjeduje
kompeltiran dosije “Dobrovoljačke” i da su osumnjičenici dostupni organima
gonjenja ali da su pod zaštitom vladajuće stranke.
Očito je ovo cilj cjelokupne Dodikove
aktivnosti oko referenduma. Tužilaštvo BiH je skoro matirano i morat će se
dokazati kao nezavisno i nepristrasno. Pitanje je samo smije li zatražiti i
hoće li dobiti politički “blagoslov” vladajućih bošnjačkih struktura. Taj blagoslov
će prvo biti zatražen od Bakira Ieztebegovića. On se vrlo korektno i
principijelno ponašao u nedavnom slučaju Orića jer se radilo o izručenju
Srbiji. Orićevo oslobađanje može uknjižiti sebi kao politički poen. Ali,
Izetbegović nema manevarskog prostora da ikoga zaštiti pred domaćim pravosudnim
instancama. Toga je također Dodik svjestan i vjerovatno mu to i jeste bio
primarni politički cilj da na ovakav način zada udarac Izetbegoviću. Jer
hapšenje Orića, Mahmuljina, Dudakovića, Brzine i nekog lokalnog ratnog
komandanta “Zelenih beretki” zbog “Dobrovoljačke”, izazvalo bi revolt kod
boraca kojeg bi iskalili na SDA i na Izetbegoviću osobno.
Njima se može pridodati i žrtvovanje
genrala Fikreta Muslimovića na BPS-ov pladanj kao uvjet za ulazak u vlast!
(The Bosnia Times)