Kada je posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga umro u martu, mnogi su oplakali neizbježno istrebljenje vrste. Bez ijednog pripadnika ove podvrste u divljini i sa samo još dvije ženke u zarobljeništvu, čini se da je ovom nosorogu odzvonilo.
Ali nekoliko timova naučnika radi na tome da promijeni situaciju. Jedna grupa koju predvode stručnjaci sa Zoološkog instituta za konzervaciono istraživanje iz San Dijega nada se da će oživjeti sjevernog bijelog nosoroga uz pomoć očuvanih ćelija. U studiji objavljenoj u žurnalu Genome Research, izdvojili su DNK iz ovih ćelija i zaključili da imaju obećavajuću dozu genetske raznovrsnosti potrebne za stvaranje održive populacije sjevernih nosoroga.
Sa odgovarajućim napretkom u asistiranoj reprodukciji ili kloniraju, ovi jedinstveni nosorozi bi mogli dobiti drugu šansu, kaže Oliver Rider direktor konzervacione genetike u San Diego Zoo Globalu.
Ne smatraju svi da to što postoji kapacitet da se vrate sieverni bijeli nosorozi, znači da ga treba i iskoristiti. Kritičari strahuju da bi vaskrsnuće funkcionalno izumrlog stvorenja skrenulo pažnju i resurse sa životinja koje imaju veće šanse za opstanak. Također, navode oni, vaskrsnuti nosorozi bi ostali u zatočeništvu i ne bi lutali slobodni centralnom i istočnom Afriikom gdje su lovokradice i dalje ozbiljna prijetnja.
U njihovoj studiji, Rider i njegove kolege fokusirali su se na mogućnost vaskrsnuća nosoroga uz pomoć ćelija koje se čuvaju u Zamrznutom zoo vrtu, velikoj kolekciji kriptoočuvanih utoraka u zoo vrtu u San Dijegu. Ove linije ćelija predstavljaju osam, kako se vjeruje, rodbinski nepovezanih nosoroga, kaže Rider.
Stručnjaci su sekvencirali ove genome i uporedili ih sa genomima južnog bijelog nosoroga, najbližeg rođaka sjevernog bijelog nosoroga koji se spektakularno spasio istrebljenja tokom posljednjih sto godina iako je i dalje veoma ugrožen.
Tako je potvrđena dugogodišnj hipoteza da su ovi nosorozi podvrste a ne dvije odvojene vrste. To znači da bi jednog dana južni bijeli nosorozi možda mogli koristiti kao surogati za embrione sjevernih bijelih nosoroga.
Naučnici su pronašli i dovoljno genetske ratnolikosti u uzorcima sjevernih nosoroga, kaže Rider. “Ako sve bude spalo na materijal iz Zamrznutog zoo vrta, mi možemo te ćelije pretvoriti u životinje”.
Ali Jason Gilchrist , ekolog sa edinburškog Napier univerziteta u Škotskoj ne vidi svrhu oživljavanja životinje koja se ne može vratiti prirodnom načinu života. “Kao ekolog, želim vidjeti divlje ekosisteme kako funkcioniraju najprirodnije moguće”, kaže.
Kate Dee, izvršna direktorka humanitarne organizacije Save the Rhino kaže kako želi da drugi nosorozi, poput kritično ugroženih sumatranskih, javanskih i crnih nosoroga, dobiju isto toliko pažnje koliko i sjeverni bijeli.
Rider kaže da napori njegovog tima nisu suprotstavljeni već u skladu sa naporima da se očuvaju divlje životinje. “Vidimo kako vrste nestaju i pored svjetske posvećenosti” njihovoj zaštiti, rekao je on.
U svjetlu toga, kaže, pružanje “više opcija za očuvanje vrsta u budućnosti je odgovarajuća potraga”.
(TBT, The New York Times)
