U posljednjih 20 godina nije investirano ni u jedan novi izvor, bazen ili bunar niti kolektor vode, odnosno kanalizacije, kazao je u političkom magazinu „Acta“ Mirza Hulusić koji se na čelu Zavoda za izgradnju KS nalazi nepuna tri mjeseca.
– Katastar podzemnih instalacija je najmjerljiviji pokazatelj koliko se grad izgradio. Od devedesetih do 2018. godine mi imamo jedno potpuno novo Sarajevo, po pitanju krajnjih korisnika i infrastrukture koja njih prati u tom individualnom kapacitetu, a nemamo ono što treba da prati takvu vrstu razvoja, kazao je Hulusić.
On je pojasnio i da je nekadašnji Zavod za izgradnju Grada Sarajeva bio institut za strateški razvoj prostora i to na način da su se sredstva koja su se ubirala od gradskog građevinskog zemljišta usmjeravala na investiranje u uređenje segmenata vode, struje, cestovne infrastrukture. Postojale su, ističe Hulusić, zone koje su bile spremne za razvoj.
– Od 2003. godine, zakonskim rješenjem koje je donio visoki predstavnik u BiH, vjerovatno poveden činjenicom da je tadašnji direktor bio sin predsjednika države (Bakir Izetbegović), oduzeo pravo nekadašnjem Zavodu za izgradnju Grada Sarajeva da raspolaže s ogromnim sredstvima. U trenutku kada su ona bila prekinuta, na taj način, Zavod za izgradnju Grada Sarajeva je raspolagao godišnje sa 70 do 100 miliona maraka sredstava koja su trebala da budu uložena u razvoj infrastrukture Grada Sarajeva. Znači, od 2003. do 2018. godine, zato što je neko tamo personalno sjedio kao direktor Zavoda, 15 godina mi gubimo 100 miliona maraka godišnje neubranih parafiskalnih ili nekih drugih nameta po osnovu uređenja gradskog građevinskog zemljišta, pojasnio je Hulusić.
To, prema riječima Hulusića, znači da u razvoju grada „imamo manjak od milijardu i 500 miliona maraka bez inflacije i kamata u razvoju infrastrukture“.
– Ova garnitura koja je vladala unazad 15 godina i više se odlučila da ta sredstva ne obezbjeđuje na nivou na koji je zakon predvidio, nego je odlučila da ta sredstva prepusti krajnjim investitorima. Znači ne u interesu građana, nego u interesu tajkuna koji ulažu sredstva u neke svoje privatne projekte, kazao je Hulusić.
Hulusić je najavio formiranje fonda za uređenje gradskog građevinskog zemljišta preko kojeg će se ubirati naknade s nivoa općina, te da po principu solidariteta neke općine, koje imaju razvijenu infrastrukturu, pokušaju usmjeriti sredstva u razvoj drugih općina i na taj način povise vrijednost zemljišta u svojoj općini.
– Egzaktan primjer, ako općina Novi Grad ubire taksu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i usmjerava ga u razvoj općine Trnovo na području skijališnih ili sportsko-rekreativnih centara na Bjelašnici, treba da shvati da to poskupljuje i vrijednost zemljišta u Gradu Sarajevu kao cjelini koja ima prateće sadržaje bez obzira što se ona nalaze u drugoj općini, kazao je Hulusić.
Opterećena kanalizaciona mreža
Kada je riječ o kanalizacionom sistemu te slaboj propusnoj moći kanalizacione mreže, koja prilikom jače kiše izaziva poplave kako na ulicama tako i u pojedinim objektima, Hulusić je kazao kako uglavnom poplave novoizgrađeni objekti.
– Imamo opterećenje kanalizacione mreže u svakom segmentu jer imamo manjak investiranja, manjak kvalitetnog održavanja i ne postoji ni jedan kapitalni projekat koji je rasteretio postojeću kanalizacionu mrežu. Propuštene su mnoge šanse, jer mi smo imali reparaciju i restauraciju nekih ulica gradskih ulica, unazad 10 do 15 godina, u mandatima nekih vlada, kao kapitalne projekate, koji nisu pratili rekonstrukcije infrastrukturnog voda. To su radili ljudi koji suštinski nisu bili na visini zadatka da vode jedan ovakav grad, istaknuo je Hulusić.
Direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo kazao je i kako svi pokazatelji s aspekta struke govore da je u posljednjih 20 godina sve rađeno pogrešno u razvoju grada.
– Znamo ko je to radio, partije koje su to vodile, SDA, Stranka za BiH, SDP, sve partije koje su vodile ovaj grad u posljednjih 20 godina su se nedomaćinski odnosile prema razvoju ovog grada, kazao je Hulusić.
Saobraćajni čvorovi
Glavni uzrok saobraćajnog kolapsa u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, prema riječima Hulusića je taj što infrastruktura ne prati razvoj grada. Kako je kazao u Sarajevu je, prema starijim statističkim podacima, četiri puta više automobila nego što je bilo devedesetih godina.
– Bilo koja tema, po pitanju razvoja grada, da ne ulazimo u prostorno planiranje tu bi trebali potpisati kapitulaciju, potpuno smo zakazali i s pozicije struke i s pozicije upravljanja resursom koji se zove prostor, kazao je Hulusić.
Ipak, Zavod za izgradnju KS, prema riječima Hulusića, kadrovski može odgovoriti ovim problemima, glavni problem bio je u ranijim menadžmentima. Prvi projekat, za koji je Vlada KS izdvojila sredstva (tri miliona maraka za ovu godinu) je eksproprijacija nekretnina na lokalitetu Prve transverzale.
– Zavod je, s druge strane, odvojio svojih dva miliona maraka, dakle ukupno pet miliona i prvi put stavio sav svoj stambeni fond za rješavanje imovinsko pravnih pitanja na potezu Prve transverzale. To je projekat koji treba najviše da rastereti saobraćaj u Sarajevu. Ta saobraćajnica je strukturalno pozicionirana na mjestu da taj koridor naselja poveže na način da ne postoji više fizička prepreka konekcije od Jošaničke petlje kod Vogošće i Grbavičke, odnosno Zagrebačka ulica, pojasnio je Hulusić.
Zavod će u potpunosti finansirati projekat Pete transverzale preko koje će se povezati Južna longitudinala s glavnom saobraćajnicom i gradskim autoputem.
Parking mjesta
Zavod za izgradnju KS je u svom programu kapitalnih investicija planirao i izgradnju garaže zatvorenog tipa na Merhemića trgu (Ciglane), Kolodvorskoj ulici, a u pripremi je i jedna garaža na Dobrinji.
– Postoje projekti za koje već postoje sredstva, ono što je najbitnije, mi imamo sredstva i sada pokušavamo s pozicije direktora Zavoda, da pomognemo resornim ministarstvima da sredstva koja već imaju postanu operativna, kazao je Hulusić.
Balkanska arhitektura
Osvrnuo se i na bosanskohercegovačku arhitekturu, za koju kaže da je svjetski arhitekti opisuju kao „balkanizaciju“, a to je nedovršena gradnja, energetski nezatvorena cjelina, pa i različita zoniranja na istoj parceli.
– U vašem komšiluku parcela do vaše je isto zonirana kao vaša kuća, kao individualni objekat. Onda neko iz vrhova političke moći, najčešće neki SDA-ov funkcioner dobije promjenu namjene, pa kao što je vaša kuća 5+ 1 , kod njega je 5+8. I onda to ni na šta ne liči. Vaš objekat gubi na vrijednosti zato što pored sebe imate takav objekat , dodao je Hulusić.
Smatra da se urbana zona grada neće uskoro širiti, jer nema novih gradnji, samo promjena u namjeni građevinskih zona.
– Ja bi volio da ovaj grad prvo uredi prostor u koji će neki investitori doći, na način da mi pripremimo infrastrukturu, da dovedemo ceste, vodovod i kanalizaciju. Dakle, da prvo oplemenimo prostor, kazao je Hulusić.
Planska dokumentacija mreža
Na Prostorni plan KS do 2023. godine, a prema kojem je promijenjena slika bh. metropole (poslovne zgrade, šoping centri, stambene zgrade, hoteli, šetališta, biciklističke staze) Hulusić se nasmijao, te dodao da je riječ o planskoj dokumentaciji želja.
– Ne možemo realizovati te planove. Ima nekoliko svijetlih izuzetaka kao što je općina Trnovo, ona će u najskorije vrijeme imati vodosnabdijevanje i kanalizaciju recimo za jedan grad od 50.000 stanovnika, rekao je Hulusić.
Osvrnuo se i na Odluku o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata, ne dovodeći u pitanje da neko mora imati krov nad glavom. Ipak, naglasio je da je to stvorilo brojne probleme.
– Pokrenuli su i ogroman broj klizišta. U Sarajevu ima 864 aktivna klizišta. Vi imate hiljade objekata koji su potpuno nelegalno izgrađeni, koji sve i jedan, svako domaćinstvo kanalizaciju ne vodi nigdje drugo nego u potok . Zamislite šta sve jedno takvo individualno izvorište kanalizacije, ali i vode u tlo može uraditi tlu. Obično su to klizišta, kazao je Hulusić.
Arhitekta ne pravi objekte od svojih para
S obzirom na to da je nakon njegovog imenovanja na čelo Zavoda bilo spočitavanja da je kao stranački kadar imenovan za direktora, Hulusić ističe da je politički aktivan i da od toga ne bježi.
– Neko ko je prepoznao moju struku je određena politička opcija i ne bježim, hvala što neko prepozna ovo što ja kažem kao neku vrijednost, pa vam da priliku da nešto radite. Gradnja i arhitektura ko god misli da je to nešto neovisno od politike se vara. Od početka od nekog faraona i njegovog prvog arhitekte, pa do današnjih dana. Arhitektura je uvijek u službi nekih mecena. Nikad arhitekta od svojih para ne pravi objekte, kazao je Hulusić.
Prokomentirao je i predstojeće izbore, te iznio svoja očekivanja.
– Do sada je bio trend da mi imamo vladajuću strukturu koja je neprikosnovena, koja je otjelotvorena u nekoj stranci koja se zove SDA, i svako ko uđe u koaliciju s njom nestane s političke scene. To je bio trend. Sada se dešava nešto potpuno obrnuto, sada je politička struktura koja je po mom mišljenju favorit za sljedeće izbore SBB. Svi su očekivali da će SBB nestati, jer to je bila tradicija SDA sa DF-om, SDP-om, ali sada SBB ostaje jači nego što je ikad bio. Postoje vrijednosti koje će građani prepoznati, koji govore s pozicije struke, a ne s pozicije populizma. Savez za bolju budućnost je sigurno snaga promjene u narednom periodu, zaključio je Hulusić.
(TBT)