EGZODUS
U subotu je obilježen
Svjetski dan izbjeglica na Europskom trgu u Zagrebu gdje su organizatori akcije
apelirali na veću solidarnost prema izbjeglicama, ali i kritički
stav prema graničnom režimu i migracijskoj politici EU.
Foto: FaH
PERFORMANSOM
kojim su simbolički
prikazana “mrtva tijela” poginulih osoba, javnim čitanjem proglasa i popisa osoba koje su izgubile život u Sredozemnom moru, čiji je broj od početka
2015. narastao na 2000, te dijeljenjem informativnih letaka, u subotu je obilježen Svjetski dan izbjeglica na Europskom trgu u Zagrebu gdje
su organizatori akcije apelirali na veću
solidarnost prema izbjeglicama, ali i kritički stav prema graničnom
režimu i migracijskoj politici EU.
Od 5 hiljada zahtjeva odobreno njih 150
“Cilj današnje akcije
je poslati poruku javnosti i upozoriti na sve veći broj migranata izbjeglica koji umiru pred granicama Europe,
ponajviše na Sredozemnom moru, našim europarlamentarcima ukazati na negativne strane europskih
restriktivnih politika na granicama Europe te ih pozvati da iskoriste svoju moć i zagovaraju promjene i veću solidarnost prema izbjeglicama, kako na europskoj, tako i
na nacionalnoj razini”, istaknula je volonterka Centra za mirovne studije
Lucija Mulalić.
Naglasila je da je u zadnjih deset godina u Hrvatskoj podneseno 5000 zahtjeva
za azilom, a odobreno ih je oko 150. Azil se može dobiti na tri osnove – ako je osoba proganjana u svojoj državi zbog političkih
uvjerenja, rase ili pripadnosti društvenoj
skupini koja nije prihvaćena
u toj zemlji, a u zadnje vrijeme radi se o pripadnicima homoseksualne
orijentacije, rekla je Mulalić.
Čista
i odgovorna EU
U prosvjednoj akciji “Izbjegli smrt. Tvrđava Europe: čista
i odgovorna. Koliko još
smrti do solidarnosti?” sudjelovali su volonteri Centra za mirovne
studije, studenti Mirovnih studija, članovi
No Border incijative, Medike i White Angelsa, tj. skupine koje izravno i
neizravno rade s izbjeglicama u Hrvatskoj.
Oni navode da je od početka
ove godine u Sredozemnom moru poginulo više od 1800 ljudi, a procjenjuje se da je od 2000. do danas
29.000 poginulih.
Iako se migracijska politika provodi pod parolom “Justice, Freedom and
Security” – Ravnopravnost, sloboda i sigurnost, upozoravaju da Europska
unija u praksi zatvara vanjske granice te unutar “provodi lov na
izbjeglice”. I u Hrvatskoj su, kažu,
izbjeglice izolirane u kampovima na periferiji gradova gdje se suočavaju s rasističkim
napadima, ponižavajućim postupcima i ograničenjima slobode kretanja te dehumanizirajućim deportacijama.
Više
od 2 milijarde za nadzor granica
Kroz Schengenski fond, kako dodaju, u Hrvatsku je uloženo više
od dvije milijarde eura za unapređenje
nadzora granica i izgradnju dodatnih detencijskih centara. Izgradnja jednog
takvog centra iznosi oko 3,3 milijuna eura.
“Na Svjetski dan izbjeglica, apeliramo na potrebu kritičkog stava prema graničnom režimu
i migracijskoj politici EU te zahtijevamo više solidarnosti i razumijevanja s ljudima koji dijele sudbinu
poput naše prije 20
godina”, poručili su
organizatori.
Sistem kvota neće riješiti problem ilegalne imigracije u Europsku uniju, samo će imigrantima poslati poruku da će na kraju smjeti ostati u EU-u, rekla je hrvatska
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u
subotu u Bratislavi i upozorila da je za sveobuhvatno rješenje nužno
djelovati na prave uzroke toga problema.
Kvote nisu rješenje
„Kvote nisu rješenje
pitanja izbjeglica“, rekla je
hrvatskim novinarima na marginama sigurnosne konferencije GLOBSEC 2015. „One mogu biti kratkoročno rješenje,
ali rješenje mora biti sveobuhvatno“.
„Moramo jako paziti koju poruku šaljemo tim sustavom kvota. Ako ilegalnim imigrantima pošaljemo poruku da će u
konačnici moći
ostati u EU-u, onda ćemo samo
perpetuirati taj problem i on će
postati gori i snažniji“, rekla je.
„Moramo se kao EU i u okviru Ujedinjenih naroda angažirati da se rješavaju
oni korijenski problemi zašto
ilegalni imigranti dolaze, a to znači
rješavanje sukoba u Iraku i Siriji, ali i borba protiv siromaštva i drugih razloga zbog kojih ljudi odlaze sa sjevera
Afrike i Bliskoga istoka, kao i rješavanje
pitanja trgovine ljudima“,
rekla je.
Po riječima hrvatske predsjednice, nužna je oštrija
borba protiv trgovaca ljudima, a i Hrvatska će se u nju uključiti.
Imigracija je sigurnosna prijetnja
„Moramo biti puno oštriji
prema trgovcima ljudima i zahtijevati i od trećih država
sprečavanje i procesuiranje takvih djela“, rekla je. „Hrvatska
će u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati u borbi protiv trgovine ljudima. Šaljemo brod Andrija Mohorovičić u područje oko Lampeduse“,
dodala je i upozorila na mogućnost
da izbjeglice stignu i na Jadran.
„Moramo biti oprezni, ilegalna je imigracija sigurnosna
prijetnja 21. stoljeća i moramo
biti spremni da bi jednoga dana mogli dolaziti na jadransku obalu. Treba osnažiti našu
mornaricu i obalnu stražu,
biti spreman na prvi prihvat“,
rekla je.
Rješenje je u europskoj solidarnosti, rekla je Grabar-Kitarović, ali nužna
je i vizija što EU želi i može
poduzeti da zaštiti svoja
gospodarstva i sigurnost. „Moramo
biti spremni na rješavanje
unutar okvira EU-a, temeljem solidarnosti, ali i vizijom što EU želi,
što možemo
napraviti da bismo zaustavili goleme migracije koje bi počele narušavati
i naše gospodarske sisteme i sigurnost“, rekla je.
Hrvatska je predsjednica u petak navečer
u okviru GLOBSEC-a sudjelovala na panelu „Šahovska ploča
Balkana: Slobodna i cjelovita Europa na kocki?“, zajedno s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovom, mađarskim
ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom te bivšim povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom
Fueleom.
EU mora
slati snažne poruke
zemljama jugoistočne Europe
i ohrabrivati ih na reforme, a one bi ih trebale provoditi da bi im građani bolje živjeli,
a ne zato što to
moraju, rekla je Grabar-Kitarović.
„Potrebno je slati puno snažnije poruke iz Europske unije koje će ohrabrivati te države,
i posebno građane, da se
pristupi nužnim
reformama koje u početku
uvijek imaju negativne i teške
učinke“,
rekla je.
Članstvo
u EU i NATO
„S druge strane, i jugoistočna Europa mora nastaviti s tim procesom, ne zato što Bruxelles to traži,
nego zato što je to
način kako osigurati bolji život građanima“, rekla je.
Po ocjeni hrvatske predsjednice, sigurnosna je slika ove godine zbog stanja u
Ukrajini tmurna, ali političko
je rješenje jedino moguće. “Slika je ove godine najtmurnija u mnogo godina, stanje se u
Ukrajini očito ne rješava onako kako bismo voljeli, a to je isključivo i jedino političko
rješenje, puno poštovanje
sporazuma iz Minska“, rekla
je.
Hrvatska se predsjednica zalaže
za čvrst stav koji ne dopušta ugrožavanje
temelja međunarodnog
poretka. „Moramo
biti jako čvrsti i reći da nećemo
dopustiti miniranje načela
međunarodnog prava i poretka, a to su državni suverenitet teritorijalna cjelovitost i pravo svake države da odluči o
svojoj budućnosti“, rekla je i upozorila kako se takve tendencije već uočavaju
i u hrvatskom susjedstvu.
„Vidimo to danas u Ukrajini, ali polako i u našem susjedstvu, da se dovodi u pitanje članstvo susjednih država
u EU-u ili NATO-u kao nešto što bi ugrožavalo
tuđu sigurnost. To jednostavno nije istina, demokratske stabilne
države ne mogu ugrožavati
ničiju sigurnost“,
rekla je.
(The
Bosnia Times, Hina)