GEOPOLITIKA
Najnovije istraživanje znanstvenika Aarona Clauseta sa
univerziteta Colorado u Boulderu, objavljeno u Science Advances, pokazuje da je
od 1823. do 2003., u tih 180 godina, širom svijeta bilo 95 ratova sa 1000 i
više pobijenih, kao i to da se veliki sukobi razmjera Drugog svjetskog rata
statistički mogu očekivati u prosjeku svakih 205 godina.
FOTO: (Pixabay)
Drugi svjetski rat bio je jeziva lekcija, ali ipak lekcija,
za najveći dio svijeta i otada su veliki ratovi sve do danas bili rjeđi nego
prije tog svjetskog pokolja. Najnovije istraživanje znanstvenika Aarona
Clauseta sa univerziteta Colorado u Boulderu, objavljeno u Science Advances,
pokazuje da je od 1823. do 2003., u tih 180 godina, širom svijeta bilo 95
ratova sa 1000 i više pobijenih, kao i to da se veliki sukobi razmjera Drugog
svjetskog rata statistički mogu očekivati u prosjeku svakih 205 godina.
Prema tome bi ispalo da bi čovječanstvu novi svjetski sukob,
takav da bi ga imalo smisla zvati “trećim svjetskim ratom”, mogao
pojaviti tek za između 100 i 140 godina. Problem je, međutim, u tome što stvari
nisu tako jednostavne, što su veliki ratovi poslije Drugog svjetskog rata
doista postali rjeđi, ali zato nisu mali ratni sukobi, kao i to da je
istraživanje obuhvaćalo samo one ratove koji su se mogli opisati kao između
dvije države. Unutrašnji konflikti i pokolji nisu ušli u ovu statistiku jer bi
je to učinilo previše glomaznom za istraživanje. Clauset je ratove podijelio u
četiri kategorije prema broju žrtava. U kategoriju “veliki ratovi”
smjestio je sukobe s više od 26.625 mrtvih. Njihovo posmatranje pokazalo je da
su takvi ratovi između 1823. i 1913. izbijali u prosjeku svakih šest godina. Od
1914. do 1939. veliki ratovi izbijali su – njih 10 – svakih 2,7 godina, a
poslije Drugog svjetskog rata svakih 12,8 godina. Čovječanstvo je očito
profunkcioniralo makar dotle da je shvatilo da sebi ne smije dopustiti
“luksuz” da stvari izmaknu kontroli kao 1939., koliko god je nakon
Drugog svjetskog rata uslijedio Hladni rat, teški geopolitički sukobi i sveopća
borba za resurse. Kad se u analizu unesu i svi manji ratovi, dolazi se do
zaključka da je 19. stoljeće apsolutno bilo mirnije od 20., pa i od
najmodernijih vremena. Razdoblja naduljeg mira bilo je između rusko-turskih
ratova 1828. i 1829. te meksičko-američkog rata koji je počeo 1846.
Bilo je to 18 godina tijekom kojih je svijet bio pošteđen
ratovanja između država. Poslije Drugog svjetskog rata iole duljeg razdoblja
globalnog mira praktično nije bilo, ali su ratovi s najgorim brojem pobijenih i
izginulih bili bitno rjeđi u odnosu na doba prije nego što su Hitler u Evropi,
uz pomoć fašističkih i kvislinških satelita, i imperijalistčki Japan u Aziji
krenuli u osvajačke pohode. Ono što je dobra vijest u statistici pokolja i
patnje jest to da puno manje velikih ratova znači i manji rizik od novog
svjetskog rata. Za to dr. Clauset smatra da je posljedica izgradnje više ili
manje demokratskih društava, ekonomsko povezivanje različitih nacija što je
dovelo do njihove međusobne ovisnosti, pa i prijetnje nuklearnog rata koje su u
najgorim trenucima Hladnog rata izrazito bili svjesni i vođe u Washingtonu i
vođe u Moskvi. Definiciju “velikog rata” Clauset je dobio tako što je
odredio prag prema gornjoj četvrtini najgorih ratova u posljednjih 200 godina.
Njegovo istraživanje zanimljivo je i zato što je otkrio model po kojem Drugi
svjetski rat nije bio anomalija u duljoj povijesti ratovanja, nego se, uprkos
svojih između 50 i 85 miliona mrtvih, savršeno uklopio u statistike.
Ono što je ostalo problem jest to da je njegovo istraživanje
zaključeno podacima iz 2003. godine, nakon koje je izbio niz jezivih ratova po
Iraku, zatim preko Libije, Jemena i Sirije do pojave ISIL-a, koje je pitanje
kako bi se sve mogli klasificirati, zatim sukoba u Ukrajini između vladinih
snaga i proruskih pobunjenika, gruzijsko-ruskog sukoba, te niza drugih manjih
ratova širom svijeta. Neki od ovih sukoba imali su i imaju potencijal
prerastanja u nešto čak i gore od rijeka krvi i eksplozije brutalnosti kojima
svjedočimo, tako da optimizam u pogledu manjih šansi od novog svjetskog rata
poslije 2003. godine možda više i nije na mjestu.
(TBT, express.hr)