BUSINESS
U pakistanski ribarski gradić Gvadar, redovno stižu
velikodušne količine pomoći iz Kine. Peking to ne radi slučajno…
FOTO: (FILE/AP)
Kina je već sagradila školu, poslala ljekare i obećala je i
oko 500 miliona dolara grantova za izgradnju bolnica, fakulteta i kranje
neophodne kanalizicione i vodovodne infrastrukture u Gvadaru, prašnjavom
gradiću čija luka izlazi na Arapsko more.
Grantovi uključuju i 230 miliona dolara za aerodrom (jedan
od najvećih koji je Kina sagradila van svoje teritorije). Kineska strana je
planirala pistu od 7,000 metara, a,li je navodno pakistanska strana insistirala
da bude 12,000 metara, što zanči da će na nju moći slijetati i veliki avioni
poput “Erbasa 380”, ali i vojni avioni.
Ovaj pristup prilično je drugačiji od dosadašnje kineske
prakse.
Kako za “Reuters” objašnjava Endrew Smol sa Njemačkog
Maršalovog fonda u Washingtonu, grantovi su prilično iznenađujući, a Kina
najčešće ne daje pomoć na takav način, a i kada jeste, grantovi su uglavnom
bili daleko skromniji.
Pakistan je pomoć dočekao objeručke, ali SAD i Indija
postale su sumnjičave da je velikodušnost Pekinga zapravo dio šireg kineskog
geostrateškog plana – nadjačati američku pomorsku dominaciju.
Kina i Pakistan vide Gvadar kao šlag na torti
kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC), koji je dio kineskog plana da
uspostavi novi “Put svile” preko više od 60 zemalja Azije, Evrope i
Evroazije.
Plan je da se Gvadar pretvori u središte i mega luku koja će
iz posebne ekonomske zone izvoziti najrazličitiju robu širom svijeta. Sa Kinom
će biti povezena mrežom cjevovoda, pruga i puteva. Očekuje se da kapacitet luke
Gvadar poraste sa 1,2 miliona tona u 2018. godini na 13 miliona tona 2022.
godine.
Izazovi su veliki. Gvadar nema pristup pijaćoj vodi,
nestašice struje su česte, a postoji i strah od separatista u Beludžistanu,
pokrajini bogatoj mineralima koja je istovremeno i jedna od najsiromašnijih u
Pakistanu. Takođe, desestine ljudi koji žive u blizini luke morat će bitiu
raseljeni.
Kina inače sličan projekat gradi i u Hambantotu, malom selu
na Šri Lanki. Smatra se da su te luke dio mreže luka koje Peking gradi u Aziji,
što je upalilo lampice u Indiji.
Kina će luku koristiti naredne četiri decenije prije nego
što je preda Pakistanu, a u tom periodu ubirat će 91 odsto prihoda. Lukom će
upravljati kompanija “China Overseas Ports Holding Company” koja će
narednih 20 godina biti oslobođena od poreza.
Ovo je novi Put svile
Pakistanski ministar pomorstva Hasil Bizenjo rekao je da je
dolazak Kineza u region suprotnost u odnosu na prethodne dvije decenije kada su
Rusija i Velika Britanija, a kasnije SAD i SSSR, otimali za kontrolu nad lukama
u toplim vodama Persijskog zaliva.
Bizenjo i drugi pakistanski zvaničnici tvrde da Peking
nikada nije iznio zahtjev da luku koristi u vojne svrhe. Kada su SAD i Indija
iznijele svoju zabrinutost da bi luka mogla postati vojna baza, Peking je to
odbacio nazvavši to nagađanjem.
(TBT)