ANALITIKA
Prošle zime, usred antikorupcijskih protesta u Rumuniji,
nacionalna televizija optužila je Georgea Sorosa, jevrejsko-američkog
milijardera i filantropa rođenog u Mađarskoj, da je “potplatio pse da
učestvuju u protestu”
FOTO: Soros (EPA/
ANDREAS GEBERT)
Protesti u Bukureštu su izazvani donošenjem zakona koji su usmjereni
na dekriminalizaciju korupcije, a bili su najveći u zemlji od pada komunizma
1989. godine. Rumunska televizija, kanal povezan sa vladom iako nije zvanično u
njenom vlasništvu, objavila je da su demonstranti bili potplaćeni.
“Odrasli su dobili 100 leja (24 dolara), djeca 50 leja
(12,30 dolara), a psi 30 leja (7,20 dolara)”, rekao je jedan novinar.
Neki demonstranti su na pse stavili plakate; drugi su
ugurali novac u kaputiće kućnih ljubimaca. Jedan pas je stajao pored znaka na
kojem je pisalo: “Da li neko može zamijeniti 30 leja za eure?” Drugi
je pas nosio znak: “George Soros mi je platio da budem tu.”
Televizije lažu
“Vladine televizije stalno lažu. U tri rečenice
izgovore pet laži”, rekao je istraživački novinar Andrei Astefanesei za
Foreign Policy ispred grčkog restorana u Bukureštu. “Pomenuo sam vam tu
laž da je Soros platio za pse. “Ako dovedete više pasa na ulicu, dobit
ćete više”. Nasmijao se.
Rumunska televizija je novčano kažnjena za te tvrdnje o
Sorosu. Ali ideja da je gotovo pola miliona Rumuna izašlo na ulice sa svojim
psima jer ih je Soros na to natjerao, prilično je odjeknula. Ta ideja je slična
onoj da je Soros lično odgovoran za podučavanje učenika u rumunskim srednjim
školama o pravima LGBT lica; da je Soros izmanipulirao omladince koji su
predvodili antikorupcijske proteste u Slovačkoj; i da civilna udruženja i ono
šta je ostalo od nezavisnih medija u Mađarskoj ne bi preživjeli bez Sorosa i
njegovih Fondova za otvoreno društvo.
Ideja da 87-godišnji Soros samostalno uzrokuje
nezadovoljstvo nije jedinstvena za evropsku stranu Atlantika; teorije zavjere o
Sorosu su globalni fenomen. Šest američkih senatora u martu potpisalo je pismo
u kojem su tražili od osoblja državnog sekretara Rexa Tillersona da istraže
Sorosove organizacije koje finansira američka vlada.
“Naš skepticizam prema grupama koje finansira Soros, a
koje potkopavaju američke prioritete, odnosi se na šire područje od istočne
Evrope”, rekao je glasnogovornik senatora Jute Mike Lee, koji je pokrenuo
inicijativu, na pitanje da li postoji određeni dokaz o aktivnostima koje Soros
finansira u istočnoj Evropi koje su podstakle dopis ili su generalno zabrinuti.
Soros se čak povezivao sa bivšim NFL-ovim bekom Colinom
Kepernickom koji je kleknuo tokom himne u znak protesta protiv brutalnosti
policije. “Čestitam Colinu Kepernicku na popularizaciji mržnje prema
Americi. Bravo, brate”, objavila je konzervativna komentatorka Tomi Lahren
na Twitteru tokom kontroverznog događaja. “Tvoj prijatelj George Soros je
jako ponosan.”
Na Twitteru je Soros također proglašen odgovornim za nedavni
referendum o katalonskoj nezavisnosti i masovno pucanje u Las Vegasu.
Međutim, mjesta na kojima je sumnja u Sorosa najočiglednija
su centralna i istočna Evropa. Tamo se Soros ne razlikuje od Ogledala žudnje iz
Harrya Pottera osim što fiktivno ogledalo gledaocu pokazuje ono što najviše
želi, a Soros zemlji pokazuje ono što najviše mrzi.
U Rumuniji gdje je predsjednik vladajuće stranke rekao da
Soros želi činiti zlo, milijarderu ne treba da se vjeruje jer je Mađar. U
Mađarskoj gdje je premijer Victor Orban navodno rekao da će Soros biti glavna
tema kampanje na općim izborima sljedeće godine, on je izdajnik. I svuda je
Jevrejin i samo njegovo ime podstiče antisemitizam koji je duboko ukorijenjen u
regionu.
Sada će se Sorosova efikasnost kao strašila za konzervativne
vlade bukvalno testirati. Ove nedjelje Mađarska drži “nacionalne
konsultacije”, u suštini referendum koji je osmišljen da osudi Sorosa i
njegove stavove o imigraciji. Upitnik koji finansira vlada bit će otvoren za
odrasle građane i trebalo bi da ispita
njihovo mišljenje o Mađaru koji je preživio holokaust.
Emigranti i ograde
“George Soros kupuje ljude i organizacije, a Bruxelles
je pod njegovim uticajem”, rekao je Orban u radio intervjuu u petak tokom
priprema konsultacija. “Žele uništiti ograde, dozvoliti ulaz u Evropu milionima
emigranata, a zatim ih distribuirati koristeći obavezni mehanizam te žele
kazniti one koji se toga ne pridržavaju.”
Soros je odbio dati intervju za ovaj članak, ali
glasnogovornica Fondova za otvoreno društvo, koji služe kao kanal za Sorosov
filantropski rad, komentirala je reakcije na njegovu otvorenost. “On je
čovjek koji stoji iza svojih uvjerenja”, glasnogovornica Fonda Laura
Silber izjavila je za FP. “Kada govorite protiv autokrata i korupcije, to
je prijetnja.”
Ako pozajmimo izjave Karla Marksa i Fridriha Engelsa,
optuživanje i mržnja prema Sorosu su utvare koje proganjaju centralnu i istočnu
Evropu. Ali kako je 87-godišnji milijarder, koji je udaljen hiljadama
kilometara, postao najpoznatiji duh regiona?
Soros sa filantropskim radom nije krenuo u centralnoj i
istočnoj Evropi, nego u Južnoafričkoj Republici 1979. godine, u eri aparthejda.
Tamo je davao stipendije crncima iz Južnoafričke Republike da bi mogli pohađati
Univerzitet u Kejptaunu. Pet godina kasnije, 1984. godine pokrenuo je prvo Otvoreno
društvo u Evropi, u Mađarskoj.
Ime Fonda preuzeo je iz djela Carla Popera Otvoreno društvo
i njegovi neprijatelji. Soros je upoznao Popera kao student na londonskom
ekonomskom fakultetu nekoliko decenija ranije i očigledno ga se ideologija
filozofa toliko dojmila da je po njemu nazvao svoju organizaciju.
Soros je uspostavio mrežu organizacija Otvorenog društva
širom centralne i istočne Evrope djelimično zbog toga što je bio zabrinut zbog
intelektualnog egzodusa, kaže Jan Orlovski, predsjednik Otvorenog društva u
Slovačkoj, koji je za FP govorio u svojoj kancelariji u starom gradu u
Bratislavi. Soros je želeo da region bude mjesto gde ljudi ostaju, i to u
liberalnim demokratskim društvima. “Ne želim da ljudi osjećaju kao da
moraju da odu”, Orlovsky je opisao Sorosovo razmišljanje.
U nekim slučajevima taj dodir liberalne demokratije imao je
političku cijenu. U Slovačkoj su nevladine organizacije pod pokroviteljstvom
Otvorenog društva 1998. pokrenule kampanju “Rock the Vote” koja je
podstakla izlaznost birača i srušila premijera Vladimira Mečiara, za kojeg se
smatralo da je dozvolio da zemlja postane mafijaška država.
Paul Stubbs, britanski akademski profesor koji radi u
Hrvatskoj, rekao je da se u ono vrijeme Soros kritizirao da je filantrop koji želi
biti regionalni političar, ali da je to postigao davajući ogroman novac
lokalnim elitama. “Podržavao je takve figure koje su pokretale lokalne
Fondove za otvoreno društvo… i dobile su ogromnu autonomiju” sredinom i
krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kaže Stubbs.
Devedesetih godina ideja da Otvoreno društvo i Soros imaju
politički uticaj, iako indirektno, nije bila plod mašte vladajućih. Finansirale
su se lokalne elite, ponekad suprotstavljene onima na vlasti, a često i oni
koje Stubbs naziva “fleksibilnim akterima”, što je termin pozajmljen
od američke antropologinje Janine Wedel, a označava ljude koji mogu da kažu
prave stvari svakome ako to znači da će dobiti više moći i uticaja.
Međutim, Sorosov novac je takođe pomogao da se izlože zapadne
ideje ljudima, a koji ih nisu nužno prihvatali. Roxanu Marin, srednjoškolsku
nastavnicu i aktivistkinju za prava Roma i LGBT osoba, Soros je lično podržao
devedesetih godina prošlog stoljeća kada je otišla na jednonedjeljno putovanje
u Škotsku sa Sorosovom stipendijom. Soros i njegov novac bili su svuda u ono vrijeme.
“Soros je zapravo ikona”, rekla je.
Ali ikona je za različite ljude iz različitih razloga. Za
one koji su dobili “Sorosovu stipendiju” bio je ikona jer im je
omogućio da prvi put napuste zemlju, ponekad sa više novaca nego što su ikad
imali te da saznaju za ideje za koje nisu ranije čuli. Ali za one koji nisu, on
je bio mitska figura mađarskog porijekla (što je u Rumuniji zločin) sa
nevjerovatnim novcem, odgovoran za uvođenje stranih ideja. Nije moglo da mu se
vjeruje.
Marin je u Škotskoj bila samo mjesec dana, kada je imala oko
25 godina, sa više novaca od stipendije nego što je ikada imala. “To je promijenilo
moj pogled na podučavanje i društvo i ostale gluposti. I to je bio prvi put da
sam napustila Rumuniju”, rekla je. Što je važilo za mnoge devedesetih
godina prošlog stoljeća. “Svako ko je dobio stipendiju” kaže: “O
da, sjećam se Sorosove stipendije, mog Soros putovanja.”
Ipak je Soros devedesetih godina prošlog stoljeća bio
popularan u svojoj domovini. Soros se slavilo u Mađarskoj gdje je otvorio
Centralnoevropski univerzitet, finansirao nevladine organizacije i davao
stipendije studentima, uključujući i onu koja je osamdesetih godina prošlog
stoljeća poslala mladića Vikotra Orbana na Univerzitet u Oxfordu.
U prvoj deceniji 2000-ih, Sorosov rad bio je relativno dobro
prihvaćen u centralnoj i istočnoj Evropi i izgledalo je da se ciljevi njegove
organizacije, otvorena društva i zapadna integracija, realizuju. Fondovi za otvoreno
društvo finansirali su nevladine organizacije, studentske debatne organizacije
i edukativna putovanja širom regiona. Baltičke zemlje, zajedno sa Češkom,
Mađarskom, Poljskom i Slovačkom pristupile su Evropskoj uniji 2004. godine.
Uslijedile su Rumunija i Bugarska 2007. godine.
Ružičaste revolucije
U drugim zemljama u kojima je Soros radio, promjene su bile
još dramatičnije. Ružičasta revolucija u Gruziji dovela je do pada Eduard Shevardnadze koga je Soros kritizirao.
Otvoreno društvo tamo je finansiralo neke nevladine organizacije i građanske
aktere koji su podržavali revoluciju, a Soros je platio nadgledanje izbora.
Narandžasta revolucija u Ukrajini, još jednoj zemlji u kojoj je Soros bio
aktivan, dovela je 2004. godine do pada autokrata koga je podržavao Kremlj.
Smatralo se da je Soros bio faktor u obje obojene
revolucije. “George Soros napravio je dobar posao na mnogim mjestima:
podržavao je Ružičastu revoluciju, grupe mladih” rekao je Mikheil
Saakashvili koji je postao predsjednik Gruzije nakon revolucije. “Jasno je
da je u tom trenu bio prirodan saveznik.”
U stvari, jedan od članova Saakashvilijevog kabineta,
Alexander Lomaia, prethodno je bio izvršni direktor Fonda za otvoreno društvo u
Gruziji, što je bilo pokazatelj bliskih veza između pobornika Ružičaste
revolucije i filantropskog rada mađarskog milijardera. Soros je znao da njeguje
takvu vrstu popularnog pokreta, smatra Saakashvili. Ali bivši gruzijski
predsjednik nije siguran da bi se Soros trebao uključivati više od toga.
“Kada se uključi u politiku, u tome nije baš dobar”, dodaje.
Koliko je Soros zaslužan za Ružičastu revoluciju je za
raspravu. “Uloga fonda, i moja lična uloga, u velikoj su mjeri pretjerane”,
Soros je izjavio u Gruziji 2005. godine. “Uvjeren sam da znate bolje od
drugih da je Ružičasta revolucija rezultat rada gruzijskog društva.”
Premda se činilo da Sorosov rad daje rezultate, političko
okruženje zemalja u kojima je radio mijenjalo se. Globalna ekonomska kriza koja
je započela 2008. godine stvorila je sumnje u finansijske prednosti članstva u
Evropskoj uniji i zapadne integracije. To je bio početak kraja otvorenih
društava u centralnoj i istočnoj Evropi prema mišljenju jednog bivšeg mađarskog
političara koji je htio ostati anoniman.
“Većina tih zemalja imale su veoma krhke demokratske
institucije”, rekao je. “Prije nego što su uspjele da očvrsnu, došla
je finansijska kriza koja je potkopala sve demokratske postavke.”
Kriza je također olakšala klevetanje svakoga ko se bavio
finansijama, kao što je milijarder.
Soros je odgovorio donacijom od 100 miliona dolara
centralnoj i istočnoj Evropi kako bi podržao oporavak ljudi i nevladinih
organizacija. “Politički rizik je vrlo velik i uspon šovinističke,
ksenofobične radikalne desnice uznemirava”, Soros je izjavio za Financial
Times 2009. godine kao objašnjenje njegove donacije.
A 2012. godine centralni Fond za otvoreno društvo odlučilo
je da će prekinuti sva finansiranja lokalnih ogranaka u regionu. Lokalni
ogranci finansirali su se još nekoliko godina, a onda su se mogli prijaviti za
individualne potpore iz centralnog fonda. Ali više nisu primali redovno
finansiranje koje su primali do tada.
Soros je prestao finansirati organizacije u regionu jer je
mislio da je misija ostvarena, Gabriel Petrescu rekao je za FP iz svoje
kancelarije u Bukureštu koja gleda na trg na kome su stotine hiljada ljudi
demonstrirale protiv korupcije prošle zime i gdje su nekada stajali psi sa
plakatima.
“Rekao je da smo sada članica EU”, rekao je
Petrescu koji vodi Fondaciju Serendinno, koja je prije toga bila rumunski
ogranak Otvorenog društva. “Ostvario je misiju da otvori te zemlje”.
Dok je Soros smanjivao obim posla u istočnoj Evropi,
političko okruženje oko njega se mijenjalo. Orban koji je ranije bio Sorosov
stipendista, 2010. godine ponovo je postao premijer Mađarske, kao član
konzervativne partije Fides. Dvije godine kasnije Robert Fico ponovo je postao
premijer Slovačke. Liviu Dragnea je 2015. godine postao predsjednik rumunske
socijaldemokratske partije. Iste godine Poljska konzervativna stranka Pravo i
pravda, predvođena Jaroslavom Kaščinskim, koji je optužio Sorosa da pokušava
uništiti tradicionalna društva, vratila se na vlast.
Te vođe došle su na vlast zahvaljujući globalnoj ekonomskoj
krizi u kojoj su ljudi počeli misliti da Evropska unija nije sve ono što je
obećano i da možda predstavlja prijetnju njihovom načinu života. Orlovsky,
predsjednik Otvorenog društva u Slovačkoj, rekao je da su došli na vlast jer
“se liberalna demokratija sada smatra zlom”.
Nisu odmah počeli napadati Sorosa. Ali 2012. godine, nakon
razočarenja sa Orbanom koji nije imao istinskog političkog protivnika, premijer
je skrenuo pažnju na milijardera, kaže bivši mađarski političar. Djelimično to
je bilo zato što je Orban nekad zavisio od Sorosa i njegovog novca.
“Orban, kada je skrenuo u autokratiju i sve manje
liberalne političke poglede, počeo je zamjerati Sorosu i negirati taj dio svoje
prošlosti, kada ga je podupiralo lice koje mari za otvorena društva”,
rekao je. “To je djelimično osobna stvar”.
Mađarska ambasada u Washingtonu odbacila je ove tvrdnje.
“Ova pretpostavka je totalna besmislica” rekao je glasnogovornik
e-poštom za FP. “Mađarska vlada je u sporu sa g. Georgeom Sorosom jer on
zagovara imigraciju, a mađarska vlada želi spriječiti imigraciju”.
Ali Soros se ipak prikazuje kao Mađar koji je izdao
Mađarsku, finansijer koji se obogatio prljavim novcem, Amerikancem i,
najvažnije, Jevrejom. Slika Sorosova lica stavljena je na autobuske stanice,
zajedno sa sloganom “Zaustavite Sorosa” u okviru vladine kampanje.
Njegova slika je na oglasima za nacionalne konsultacije u nizu mađarskih
novina. U ponedjeljak je poslanik Andras Aradszki dostavio govor sa naslovom
“Kršćanska dužnost je boriti se protiv satanskog/Sorošova plana”.
Izmišljeni duh
Sam Orban ne govori javno da je Soros loš jer je Jevrejin.
Ali mnogi misle da ni ne mora. Za Sorosovo Jevrejstvo Stubbs je rekao “To
uopće ne bih zanemario. Uklapa se u opći obrazac antisemitskih teorija
zavjera”.
Mađarski Jevreji preklinjali su Orbana u julu da prekine
“loš san” o antisemitizmu. Orban je preko glasnogovornika insistirao
da antisemitizam nije relevantan za kampanju protiv Sorosa. Nedavno, nakon što
je novinar mjere protiv Sorosa proglasio antisemitskim, glasnogovornik vlade
rekao je na televiziji da je taj novinar zavisan od prozivanja ljudi nacistima.
Vladajuća stranka u Mađarskoj suzbija nevladine organizacije
koje primaju inostrano finansiranje, od kojih mnoge zaista dobijaju novac iz
Fondova za otvoreno društvo. Nacionalni parlament također je usvojio zakon
protiv univerziteta sa stranim vezama, za šta vlada insistira da nema nikakve
veze sa Sorosom, koji je 1991. godine osnovao Centralnoevropski univerzitet u
Budimpešti.
Slična situacija se dešava u Rumuniji gdje Dragnea i njegova
vladajuća stranka krive Sorosa za probleme svoje zemlje. “Za te momke u
vladi očigledno je da Soros nije prijetnja”, rekao je Petrescu,
predsjednik Fondacije Serendinno. “Ali oni to koriste; znate, tokom izbora
opozicione stranke su bile vrlo slabe”.
Petrescu kaže da ne žele izgraditi opoziciju tretirajući ih
kao neprijatelja, a time i legitimnu prijetnju moći vladajuće stranke pa se
zato okreću Sorosu. Ne Sorosu kao 87-godišnjem čovjeku, već Sorosu kao mitu.
“Moraju izmisliti duha. To je naduvano. Možete imati
neki dokaz o njegovom učešću u aktivnosti, a on ima priču i otkrili su da je
Soros savršen kandidat. To je Orban i napravio”, kaže Petrescu.
Neke nevladine organizacije koje se optužuju da su Sorosove
marionete zaista finansira Otvoreno društvo. Ali druge nevladine organizacije koje
se optužuju da su vezane sa Sorosom, nemaju nikakve veze sa njim. U Bukureštu
je Cosmin Pojoranu, voditelj komunikacija u nevladinoj organizaciji Funky
Citizens koja radi na podizanju građanske efikasnosti u Rumuniji, za FP rekao
da su ga nazivali Sorosovom marionetom.
“Ljudi i ne znaju da postoji cijela tenderska procedura
za dobijanje donacija… traženje donacija, popunjavanje papirologije. Nije da
imam neki telefon i da mogu samo da pozovem Sorosa”, rekao je. Pojoranu
priznaje da prima donacije iz inostranstva, ali smatra da to ne bi smjelo da
bude problem.
Neki ljudi zamišljaju “pet momaka u stanu koji mogu
jednostavno da pozovu Sorosa. Mislim, Soros je tako star”, rekao je
Pojoranu. Ozlojeđen je zbog svih tih tvrdnji da se nevladinim organizacijama
manipuliše. “Ako nemate čvrst dokaz, odjebite.”
Ali u stvarnosti nije važno da li postoji čvrst dokaz jer se
rad nevladinih organizacija u svakom slučaju napada. Soros kao čovjek možda
nema jednak uticaj u regionu kao nekad, ali Soros kao mit, duh, zvijezda svake
teorije zavjere, nadvija se veći nego ikad.
“Najvažnija vrijednost nevladinih organizacija i razlog
zašto im građani vjeruju je njihov kredibilitet”, rekao je Sandor Lederer,
borac protiv korupcije u Mađarskoj. “Jedan od načina da se to uništi je
pokazati da su one samo marionete u tuđim rukama”.
A ipak Mađarska ide puno dalje od napada na organizacije
koje Soros podržava i usredsređuje energiju na Sorosa kao čovjeka. Nacionalne
konsultacije mađarske vlade ispituju da li se odrasli građani slažu sa raznim
tvrdnjama uključujući: “Još jedan cilj Georga Sorosa je osigurati da
imigranti dobijaju blaže kazne za zločine koje počine” i “Također je dio
Sorosovog plana pokrenuti političke napade protiv onih zemalja koje se protive
imigraciji i teško ih kazniti.”
U svakom slučaju radi se o čudnom političkom procesu s
obzirom da se u suštini radi o referendumu o skoro 90-godišnjem čovjeku koji ne
živi u Mađarskoj, ne učestvuje u kampanji i nije odgovoran za mađarsku
imigracionu politiku.
Orban je “zaista od ovoga napravio svoju ličnu kampanju
protiv Džordža Sorosa”, rekla je Silber, glasnogovornica Otvorenog
društva. “A George Soros se jednostavno ne osjeća tako”.
(TBT, Autor Emily Tamkin, Foreign Policy)