GEOPOLITIKA
Prošle sedmice američki State Department odobio je prodaju
naprednog proturaketnog sustava THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi
dolara, potvrdio je Pentagon, a piše Reuters
FOTO: (Reuters)
Prošle sedmice američki State Department odobio je prodaju
naprednog proturaketnog sustava THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi dolara,
potvrdio je Pentagon, a piše Reuters.
Za svoje milijarde kupci bi trebali dobiti 44 THAAD lansera,
360 projektila, upravljačke stanice i sedam radara. Riječ je o Saudijskoj
Arabiji.
– Ova prodaja jača
nacionalnu sigurnost SAD-a i američke vanjskopolitičke interese te podržava
dugoročnu sigurnost Saudijske Arabije i cijele regije u vidu aktualnih
prijetnji, napose Irana – stoji u izjavi puštenoj iz Pentagona nakon objave
velike prodaje oružja.
Iz te izjave vidljivo je da Amerikanci, kao i Saudijci,
smatraju Iran sve većom prijetnjom svojim interesima na Bliskom istoku,
naročito u kontekstu jačanja iranskog utjecaja u Siriji, Iraku, Jemenu, a
dijelom i od strane nekoliko arapskih država ostraciranom Katru. Uz to, Iran
ima i jedan od najvećih programa razvoja balističkih projektila na Bliskom
istoku, na koji njihovi čelnici gledaju kao nužnu preventivnu obranu od SAD-a i
drugih suparnika u regiji, naročito Izraela i Saudijske Arabije.
Pritom ne treba zaboraviti ni javno protivljenje aktualnog
predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ugovoru koji je s Iranom sklopio njegov
prethodnik Barack Obama, a temljem kojeg su toj državi uklonjene sankcije pod
kojima je godinama patilo njihovo gospodarstvo. Kako je Trump najavio, politiku
prema Iranu “koji sije smrt i uništenje” namjerava “drastično”
promijeniti, piše BBC.
To što Saudijska Arabija već nekoliko godina na čelu
“arapske” koalicije vodi vrlo kontroverzan rat protiv Houta u Jemenu
(oni imaju podršku šiitskog Irana), koji je tu siromašnu državu gurnuo u
sveopću propast, nije spriječila Amerikance da im prodaju oružje. Uostalom,
njihovi su dronovi i ratni brodovi u nekoliko navrata pružali podršku
saudijskoj koaliciji u tom ratu zbog kojeg su deseci tisuća ljudi izgubili
život, a milijuni dom. Prema interpretaciji Rijada, oni se u tom ratu bore
protiv terorista i podupiru legitimno izabranu vladu u Jemenu, iako UN tvrdi da
su zračni napadi njihove koalicije uzrokovali većinu civilnih žrtava tog rata.
Što je THAAD?
No, vratimo se velikom šopingu naoružanja koji su Saudijici
ugovorili. Prema vojnim analitičarima, THAAD je jedan od najnaprednijih
proturaketnih obrambenih sustava današnjice, čija je svrha oboriti protivničke
projektile kratkog i srednjeg dometa, ali i balističke projektile čiji domet
premašuje 5000 kilometara.
Sustav je razvijen na temelju iskustva s iračkim SCUD
projektilima tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, a funkcionira tako da
njegova raketa presretne neprijateljski projektil u njegovoj terminalnoj fazi
leta (spuštanje prema cilju) i obara ga koristeći samo kinetičku energiju.
Naime, raketa za presretanje ne nosi bojevu glavu, što minimizira rizik
potencijalne eksplozije konvencionalne bojeve glave oborenog projektila, a
potpuno eliminira rizik aktivacije nuklearne bojeve glave, tvrde Amerikanci.
Cijeli sustav funkcionira pomoću nekoliko komponenti, od
radara koji otkriva projetil, preko dijela koji kontrolira aktivaciju sustava i
komunikaciju, do lansera koji ispaljuje raketu za presretanje. Primarni
proizvođač je tvrtka Lockheed Martin, dok važnu ulogu u postavljanju sustava
ima i tvrtka Raytheon Co.
SAD je THAAD sustav dosad postavio na svojem perkomorskom
teritoriju Guam u Pacifiku (jedna bitnica), a ranije ove godine bitnica je
postavljena i u Južnoj Koreji, usprkos mnogim protestima tamošnjeg
stanovništva, ali i kineskih vlasti koji tvrde da moćni radar sustava
“vidi” duboko u njhov teritorij. Naravno, glavni motiv za
postavljanje sustava je obrana od potencijalnog napada projektilima iz Sjeverne
Koreje. Jedna bitnica sigurno će se postaviti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
koji su za razliku od Južne Koreje sustav kupili, a u budućnosti bi se mogao
postaviti u Japanu i manje vjerojatno, na Tajvanu.
Naručili i S-400
Kako piše Tyler Rogoway za Drive Warzone, sedam radara koje
će Saudijici nabaviti u sklopu kupnje THAAD-a dovoljno je da
“pokrije” gotovo pola Bliskog istoka, što bi kraljevstvu trebalo
pružiti veliku sigurnost u obrani od potencijalnih napada.
Taman kad je apsolvirana vijest o prodaji THAAD-a,
objavljeno je da je tijekom povijesnog posjeta saudijskog kralja Salmana Moskvi
dogovorena i kupnja neodređenog broja ruskih naprednih raketnih sustava S-400,
piše Independent.
– Razgovori su u
tijeku, ali osnovne stavke ugovora smo dogovorili. Ugovor bi se mogao potpisati
vrlo skoro – rekao je ruski poduzetnik Vladimir Kozhin za agenciju Interfax.
Koliko će iznositi cijena nije poznato, ali nedavno je Turska potpisala ugovor
s Rusijom o prodaji S-400 sustava vrijedan 2,5 milijardi dolara.
S-400 sustav primarno služi kao obrana od neprijateljskih
borbenih zrakoplova, a jedna bitnica raspože s četiri projektila različitih
dometa, od 9M96E projektila kratkog dometa od 40 km, do 40N6 projektila dugog
dometa od 400 kilometara. Vojni analitičari S-400 opisuju kao jedan od
najboljih sustava protuzračne obrane na svijetu, a trenutno ga koriste Rusija
(koja je dvije bitnice postavila i u Siriju) i Bjelorusija, dok je nekoliko
svjetskih država (Kina, Indija, Turska i Alžir) ili izrazilo namjeru za kupnjom
ili već potpisalo ugovor o kupnji.
Ovo masovno naoružavanje Saudijske Arabije sigurno će
utjecati na ionako zategnute odnose u regiji, u kojoj je na jednoj strani
šiitski Iran sa svojim saveznicima (Sirija, militantna skupina Hezbollah), a na
drugoj Saudijici i druge arapske države s većinskim sunitskim stanovništvom. Ne
treba zaboraviti da je tu i dalje pitanje Katra koji se nalazi u blokadi svojih
susjeda, a tijekom koje (i zbog koje) je tamošnji emir u proteklim mjesecima
ugovorio kupnju 36 F-15Q borbenih zrakoplova od Amerikanaca te 24 Eurofightera,
uz već postojeću eskadrilu francuskih Rafalea.
Zanimljivo je primijetiti, kako ističe Rogoway u svojem
tekstu, da se o saudijskoj kupnji Izrael (koji ima možda i najbolji
proturaketni “štit” na svijetu) uopće nije oglasio, što je još jedan
znak poboljšanja međusobnih odnosa nekadašnjih ljutih rivala. Naime, oni su u
Iranu našli zajedničkog neprijatelja zbog kojih su zasad na stranu stavili
mnoge nesuglasice, sigurno uz blagoslov SAD-a.
Trump će se očitovati o iranskom poštovanju nuklearnog
ugovora
Donald Trump će u petak iznijeti toliko očekivan sud o
povijesnom ugovoru koji je trebao spriječiti Iran da se domogne nuklearnog
oružja, a očekuje se da ga neće potvrditi, što bi moglo imati dalekosežne
posljedice.
“Ovo je najgori ugovor uopće”, istaknuo je Trump u
srijedu, osudivši “slabosti” demokratske administracije Baracka Obame
koja ga je 2015. potpisala.
Taj dokument je Teheran potpisao sa šest velesila SAD, Kina,
Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka, kako bi zajamčio isključivo
civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa, u zamjenu za ukidanje sankcija.
Nakon toga je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) redovito
potvrđivala da Iran poštuje svoje ugovorne obveze.
Po američkom zakonu, predsjednik mora svaka tri mjeseca u
Kongresu “potvrditi” poštuje li Iran ugovor i je li potonji u
nacionalnom interesu SAD-a. Ovaj put sve upućuje da bi republikanski milijarder
mogao ne potvrditi ugovor.
Američki državni tajnik Rex Tillerson i drugi članovi vlade
dugo su se zauzimali da se taj dokument, isključivo usmjeren na nuklearni
program, promatra odvojeno od “štetnih djelatnosti” Teherana, kao što
su razvoj raketa i njegova “destabilizacijska” uloga u nekim zemljama
poput Sirije, Libanona, Jemena, i Bahrejna.
Vodeći se takvim razlikovanjem Trump je već dvaput
“potvrdio” ugovor od dolaska u Bijelu kuću, ali nerado. Njegova
odluka koja se očekuje u petak uklopit će se u širu “strategiju” za
slabljenje utjecaja iranskog režima na Bliskom istoku: Washington je već
sankcionirao njegov balistički program, donio je nove mjere protiv libanonskog
Hezbollaha koji Iran podupire, a postoji mogućnost da Čuvare revolucije,
iransku elitnu vojsku, uvrsti na popis “terorističkih organizacija”.
No Donald Trump se toliko usredotočio na raspravu o ugovoru
potpisanom 2015. da bi njegovo “nepotvrđivanje” označilo početak
burnog razdoblja. U načelu takva odluka ne znači raskid ugovora, ističu zadnjih
tjedana čelnici američke administracije.
“Nepotvrđivanjem” ugovora Trump će poslati loptu
na teren američkog Kongresa, a zastupnici onda imaju 60 dana za odluku o
ponovnom uvođenju sankcija ukinutih 2015. Povratak sankcija značio bi propast
ugovora.
Kritičari ugovora nadaju se da će se u ovoj fazi uspjeti
uvjeriti Europljane da ponovo pregovaraju o tekstu i postrože ga. No Pariz,
London i Berlin čija su poduzeća počela ponovo ulagati na iranskom tržištu,
jasno su dali do znanja da se rasprava o samom dokumentu neće ponovo otvarati.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao
je ipak krajem rujna da će iranska krajnja odluka ovisiti o “reakciji
Europljana”.
(TBT, Jutarnji.hr)