POLITIKA
Povodom održavanja Prvog bošnjačkog sabora
kada usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, u Sarajevu je
održan skup kojem nisu prisustvovali ni bivši ni sadašnji reis Mustafa Cerić i
Husein Kavazović
FOTO: Izetbegović (Faktor.ba)
Bošnjaci su vezivno tkivo Bosne i
Hercegovine, a država Bosna i Hercegovina temelj i okvir opstanka Bošnjaka,
poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović na
svečanoj akademiji povodom Dana Bošnjaka, javila je Anadolia.
Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj
Vijećnici večeras je upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka. Organizacija
akademije i manifestacije je rezultat triju krovnih bošnjačkih organizacija,
Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture
“Preporod” i Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet”.
“Skup temeljnih vrijednosti i
posebnosti jednoga naroda čini njegov identitet. To je definicija koja je u
velikoj mjeri obilježila vremena intenzivnog formiranja nacije koja su iza nas,
ali koja vrijedi i danas bez obzira na mobilnost i konstantno miješanje
zajednica. Kulture većih naroda u odnosu na manje često se pozivaju na
dominatnu tradiciju, tačnije na kontinuitet svojih vrijednosti, što bi ih
trebalo činiti privilegovanima u kontekstu međunarodnih odnosa”, rekao je
Izetbegović koji je ujedno i pokrovitelj akademije.
Otuda, prema njegovim riječima, svaki
pokušaj jedne kulture da svoje vrijednosti nametne drugima, najčešće onima za
koje smatra da su proistekli iz nje same ili su njihove vrijednosti i
osobenosti dio istoga spektra interesa, vodi pokušajima asimilacije i negacije
drugog i drugačijeg.
“Ime direktno korespondira sa
suštinom. Ime nas određuje, ono izdvaja, definira, čuva sadržaj. I obratno –
bezimenost vodi utapanju, asimilaciji, rasipanju i gubitku samosvjesnosti.
Negiranje imena naroda i jezika jeste negiranje samog naroda. Stigma negacije
će nažalost tokom gotovo čitavog 20. vijeka pratiti Bošnjake u kontekstu kreiranja
i pozicioniranja nacionalnih identiteta u regiji Zapadnoga Balkana. Kako u
periodu beskompromisnoga i rušilačkog unitarizma dinastije Karađorđevića, tako
i u periodu komunističke jugoslovenske utopije”, rekao je, između ostalog,
Izetbegović u obraćanju prisutnima na svečanoj akademiji.
Predsjednik BZK Preporod Senadin Lavić
podsjetio je da su prošle 24 godine od 28. septembra 1993. kada su predstavnici
bošnjačkog naroda donijeli teške i dalekosežne odluke.
“Govoriti o Bošnjacima i njihovim
političkim odlukama znači, prije svega, govoriti o Bosni. Bosna je dugotrajuća
evropska zemlja, banovina, kraljevina, sandžak, pašaluk, ejalet, corpus
separatum, republika-država. Bosna je povijesno-politička činjenica koja se ne
može potisnuti iz državnog postojanja”, kazao je u obraćanju prisutnima.
Predsjednik Muslimanskog dobrotvornog
društva (MDD) HO Merhamet, Hajrudin Šahić, poručio je da “je nužno da mi
Bošnjaci, ma gdje živjeli, na svakom polju djelovanja dobro istražimo uzroke
našeg sadašnjeg stanja i da na odgovarajući način postupamo u budućnosti”.
Naime, 28. septembra 1993. godine je drugog
dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena Deklaracija o vraćanju
povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv
“Musliman” zamijenjen nazivom Bošnjak.
Večerašnjem obilježavanju, između ostalih,
prisustvovali su i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, premijer
Federacije BiH Fadil Novalić, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović,
potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović i ambasador Republike
Turske u BiH Haldun Koc.
(TBT)
