TEME
Zvanični Brisel ogradio se od izjava predsjednice Republike
Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o navodnoj radikalizaciji BiH i našoj zemlji
kao sigurnosnoj prijetnji EU. Iz Evropske komisije kazali su za Klix.ba da
nasilni ekstremizam i radikalizacija predstavljaju zajedničku prijetnju EU i
zemljama Zapadnog Balkana, te da je BiH partner EU u borbi protivi ove pošasti
FOTO: (public)
Zvanični Brisel ogradio se od izjava predsjednice Republike
Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o navodnoj radikalizaciji BiH i našoj zemlji
kao sigurnosnoj prijetnji EU. Iz Evropske komisije kazali su za Klix.ba da
nasilni ekstremizam i radikalizacija predstavljaju zajedničku prijetnju EU i
zemljama Zapadnog Balkana, te da je BiH partner EU u borbi protivi ove pošasti.
U povodu izjava predsjednice Republike Hrvatske Kolinde
Grabar-Kitarović kontaktirali smo Evropsku komisiju sa pitanjima da li
Grabar-Kitarović iznosi zvanične stavove EU, predstavlja li BiH sigurnosnu
prijetnju EU i da li oni raspolažu podacima o 10 hiljada radikalizovanih osoba
u BiH.
Portparolaka Evropske komisije Maja Kocijančić odgovorila je
kako je Vijeće EU zaključcima iz juna ove godine potvrdilo da je sigurnost u
zemljama zapadnog Balkana i borba protiv terorizma, radikalizacije i nasilnog
ekstremizma u regiji jasni prioriteti za EU.
Kako kaže, angažman s našom zemljom dio je globalnih napora
za sprječavanje radikalizacije i borbe protiv terorizma, a što je nedavno
izjavila i visoka predstavnica Federica Mogherini na neformalnom sastanku
ministara vanjskih poslova EU 8. septembra u Tallinnu.
“Unutrašnja sigurnost EU i sigurnost naših vanjskih
partnera, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nikada nije bila tako usko povezana.
Terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizacija zajednička su prijetnja EU i
naših partnera na zapadnom Balkanu”, rekla je Kocijančić za Klix.ba.
Ona je podsjetila da je u aprilu ove godine EU za BiH
organizovala misiju na višem nivou o protuterorizmu i borbi protiv nasilnog
ekstremizma. Kako kaže, to je bila važna i konkretna vježba za podršku i
provjeru koraka koje je BiH poduzela u rješavanju tih pitanja.
Kao dio pojačane saradnje i obveza koje su bh. vlasti
preuzele, Bosna i Hercegovina je, naprimjer, preuzela jačanje saradnje s
Europolom i daljeg razvijanja učinkovitog pristupa sprečavanja nasilnog
ekstremizma, a EU nastavlja pratiti napore i rezultate koji je postigla zemlja.
“Bosna i Hercegovina je stoga saradnica i partner u
našim zajedničkim naporima. Šta više, EU pomaže BiH i ostalim partnerima u
regiji u provedbi inicijative za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu (WBCTi),
usvojene u decembru 2015. godine, a koja je postala ključni alat za
koordinaciju”, rekla je Kocijančić.
Ona dodaje da Evropska unija podupire WBCTi s projektom od 3
miliona eura za poboljšanje koordinacije i saradnje u sprječavanju i borbi
protiv nasilnog ekstremizma. Organizovane su akcije za poboljšanje otpornosti i
podizanje svijesti o rizicima koji su svojstveni radikalizaciji i organizovane
su obuke o borbi protiv nasilnog ekstremizma. Ovaj projekt funkcioniše u skladu
s Mrežom svijesti o radikalizaciji (RAN) Evropske unije.
Potvrdila nam je da će u naredna 24 mjeseca biti izdvojeno
12 miliona eura za borbu protiv nasilnog ekstremizma i terorizma.
“Osim toga, čak i veći broj projekata koji se
fokusiraju na ekonomsko, socijalno ili političko osnaživanje, kulturu i
stvaranje novih radnih mjesta također doprinosi sprečavanju nasilnog
ekstremizma. EU će nastaviti intenzivno sarađivati s BiH i drugim partnerima
zapadnog Balkana te im nastavit pomagati u rješavanju potreba u tim važnim
područjima”, kazala je Kocijančić.
Slične poruke stigle su iz Delegacije EU u BiH iz koje su
nam također kazali da borba protiv terorizma predstavlja zajednički izazov i za
regiju Zapadnog Balkana i Evropsku uniju.
“Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana su
prioritetni partneri Evropske unije u borbi protiv terorizma. Evropska unija
pažljivo prati i podržava napore koje je Bosna i Hercegovina poduzima u ovoj
oblasti, kroz dijalog donošenja politika, posebice kroz strukture uspostavljene
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju”, navode iz Delegacije EU u
BiH.
Ističu da Evropska komisija daje procjenu o razvoju
situacije u svojim godišnjim izvještajima o Bosni i Hercegovini, od kojih je
posljednji izdat 9. novembra 2016. godine.
“Nadalje, tokom pripreme Mišljenja o zahtjevu Bosne i
Hercegovine za članstvo u EU, mjere i konkretni rezultati u borbi protiv
terorizma i nasilnog ekstremizma će biti temeljito ispitani, prvenstveno kroz
Upitnik na koji vlasti Bosne i Hercegovine pripremaju odgovore”, rekli su
iz Delegacije EU u BiH.
Nijedna institucija Evropske unije nije željela
komentarisati tvrdnje predsjednice Republike Hrvatske o navodnih 10 hiljada
radikalizovanih osoba u BiH. O svemu šuti i Ministarstvo vanjskih i evropskih
poslova Hrvatske vjerovatno svjesno činjenice da Grabar-Kitarović nije
uskladila svoju vanjsku politiku sa vanjskom politikom EU.
U povodu tvrdnji hrvatske predsjednice kontaktirali smo
EUFOR iz kojeg su nam kazali kako zvaničnim podacima raspolažu institucije BiH.
U tom kontekstu, zanimljivo je da postoje velika odstupanja kada je riječ o
podacima kojim raspolažu bh. obavještajno-sigurnosnih agencija i onima koje
iznosi Grabar-Kitarović s obzirom na to da institucije BiH tvrde kako je taj
broj znatno manji.
(TBT, klix.ba)