REGIONAL
„Međutim, sigurno je da je glavni sigurnosni izazov na
Zapadnom Balkanu – nacionalizam pa bi stoga bilo mudro da se koncentriramo na
opasnosti koje proizlaze od nacionalizma, a to se ne čini..“
FOTO: (index.hr)
Dejan Jović, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih
znanosti, govorio je za Radio Slobodna Europa.
Komentirao je nacionalizam u regiji, odnose Hrvatske i BiH
te učestale izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja opisuje
BiH kao uporište islamističkih radikala i ekstremista.
“Terorizam je ozbiljna globalna prijetna pa treba biti
oprezan. No informacije o tome kolika je stvarna opasnost nisu javno dostupne,
tako da nam ostaje samo da vjerujemo ili ne vjerujemo političarima. Međutim,
sigurno je da je glavni sigurnosni izazov na Zapadnom Balkanu – nacionalizam pa
bi stoga bilo mudro da se koncentriramo na opasnosti koje proizlaze od
nacionalizma, a to se ne čini, nego upravo suprotno – nacionalizam se ili
ignorira ili čak i potiče. Dakle, naš fokus u sigurnosnom smislu trebala bi
biti stalna kritika nacionalizma, posebno agresivnog i nasilnog”, rekao je
Jović za RSE.
“Hrvatska iskorištava činjenicu da je članica EU, a BIH
nije”
Profesor Jović dotaknuo se i hrvatske vanjske politike u
kontekstu činjenice da je Hrvatska članica Europske unije, a BiH nije.
“S druge strane, Hrvatska pokušava iskoristiti
činjenicu da je ona zemlja članica Europske unije i NATO-a, a da Bosna i
Hercegovina to nije pa prema tome želi postići neke prednosti u situaciji kad
ima nešto veću političku moć, ili barem smatra da je ima. Ona želi iskoristiti
bolju poziciju koju trenutno ima kako bi postigla neke vlastite političke
ciljeve i interese. Hrvatska sada pokušava članstvo u EU i NATO-u koristiti da
bi “preko Brisela utjecala na Balkan”, dok je ranije htjela preko
navodnog poboljšanja odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana što prije doći
“do Brisela”, rekao je Jović.
Hrvatsko “soliranje”
“Otkako je postala članica Evropske unije, najveći dio
njene vanjske politike obilježen je pokušajem da se Evropsku uniju
instrumentalizira kako bi se postigli specifični ciljevi Hrvatske u odnosu
prema, prije svega, Srbiji, a također i Bosni i Hercegovini. Vidjeli ste da je
ona nekoliko puta pokušala usporiti put Srbije, odnosno blokirala je početak
razgovora o pojedinim poglavljima, doduše neuspješno, jer Hrvatska u stvari
nema dovoljno moći da to napravi sama, a trenutno nema nijednog saveznika za
takvo “soliranje”. Ove izjave u odnosu na Bosnu i Hercegovinu
pokazuju da ona to pokušava i u tom slučaju”, smatra prof. Jović.
Zašto Kolinda upozorava na “prijetnje” iz BiH?
“U Hrvatskoj politici se i inače primjećuje trend
sekuritizacije, odnosno povećane važnosti pitanja kao što su “domovinska
sigurnost” i sigurnost općenito. Planira se razvoj vojne industrije, a
obrambena i sigurnosna komponenta je izraženija otkako je Kolinda
Grabar-Kitarović postala predsjednica Republike. To se mora opravdati i pred
domaćom i pred inozemnom javnošću. Ako u neposrednoj blizini svoje zemlje imate
neke ozbiljne prijetnje i sigurnosne prijetnje, ili ako ste uvjerili javnost da
je to slučaj, onda možete lakše opravdati takvu politiku”, kaže Jović.
(TBT)
