REGIONAL
Globus raspolaže informacijama da su
Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom
prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića
o Pelješkom mostu
FOTO: Grabar Kitarovic, Izetbegovic (Tom
Dubravec / CROPIX)
Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i
njegova SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat
je sve zaoštrenije političke i sigurnosne situacije u BiH i želje bošnjačkih
političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku
s Hrvatskom. Tako se u Sarajevu počeo dovoditi u pitanje početak gradnje
Pelješkog mosta prije nego što se riješi za Zagreb nepostojeći granični spor.
Opasnost od islamskog radikalizma koji je u BiH, kako kažu i hrvatski i
međunarodni analitičari, u porastu tako bi trebala ostati u drugom planu. S
druge strane, hrvatski politički vrh pozorno prati sigurnosnu situaciju u BiH.
Mnogi hrvatski političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koje i
sami upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma.
Nisu nerealne procjene da je Izetbegović
namjerno želio skrenuti fokus sa zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve
agresivnijih pojava islamskog radikalizma. Prije nekoliko mjeseci žestoko je
reagirao kada je predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend
islamizacije BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu
Grabar-Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika
Donalda Trumpa i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa
koje bi, u konačnici, trebale smiriti stanje i omogućiti da se Bosna i
Hercegovina odupre radikalizaciji.
Globus raspolaže informacijama da su
Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom
prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira
Izetbegovića o Pelješkom mostu.
Istovremeno hrvatske sigurnosne službe
raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika
BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje
se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom. Analize
hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na
granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća. Dio njih nije agresivan, ali
među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve
veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje
podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po
šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati
TV ili slušati muziku i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila.
Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju
praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da
su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju putem interneta. Do
informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima, a
razvili su i sofisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo teško prate
i sami pripadnici sigurnosnih službi. Problem su i povratnici iz Iraka i
Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na šest mjeseci ili godinu dana
ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u zatvoru dodatno se radikaliziraju,
pa nakon izlaska predstavljaju još veću opasnost.
(TBT)
