RELIGIJA
Svake godine se postavlja novi pokrivač na Kabu u Velikoj
džamiji u Meki tokom muslimanskog godišnjeg hodočašća
FOTO: (Agencije)
Deseci saudijskih zanatlija, uglavnom u 40-im i 50-im
godinama, naporno rade u tvornici u Meki kako bi napravili crnu kisvu izvezenu
zlatom za pokrivanje Kabe, najsvetijega mjesta za muslimane. Crni ogrtač Kabe,
poznat kao kisva, satkan je od svile i pamuka, a ukrašavaju ga ajeti iz časnog
Kur'ana izvezeni zlatnim koncem.
Svake godine se postavlja novi pokrivač na Kabu u Velikoj
džamiji u Meki tokom muslimanskog godišnjeg hodočašća, koje počinje u srijedu.
Pokrivač koji je težak približno 670 kilograma svile
dovoljan je da pokrije Kabu u cjelosti. Svila od koje se pravi pokrivač za Kabu
uvozi se iz Italije, dok se zlato i srebro za ukrašavanje tkanine uvoze iz
Njemačke. Kisva se izrađuje u Saudijskoj Arabiji, a kraljevstvo svake godine u
tu svrhu izdvaja oko šest miliona dolara.
Nove mašine
Mohammed bin Abdullah Bajuda, generalni direktor tvornice za
izradu kisve, kaže da su saudijske vlasti naredile da se sve mašine, koje su
uvedene prije nekih trideset godina da pomognu automatizaciju procesa, zamijene
novim, te se očekuje da će biti puštene u rad iduće godine. Saudijske vlasti su
također naredile da se uposle novi timovi radnika umjesto sadašnjih koji uskoro
odlaze u penziju, dodao je Bajuda.
Važno je napomenuti kako su se ranije pokrivači Kabe
proizvodili u Egiptu, sve do 1962. godine. Bili su crvene, zelene ili bijele
boje, no sada su uvijek u crnoj boji sa pozlaćenim vezom.
Posmatrano kroz historiju, Arapi u džahilijetu
(predislamskom dobu) takmičili su se da dobiju čast pokrivanja Kabe. Njen
ogrtač su izrađivali imućniji Arapi, vladari i obični svijet koji je imao
mogućnosti za to. Dolaskom islama, ovu obavezu su na sebe preuzele halife, koji
su se natjecali u izradi, dizajnu i kvalitetu materijala za pokrivač kako bi on
bio dostojan statusa i veličine koju Kaba ima kod muslimana.
Prvi koji je prekrio Kabu crnom svilom je abasijski halifa
Al-Mehdi koji je naložio da se na nju stavlja samo jedan pokrivač, umjesto
tadašnjeg načina postavljanja nove kisve preko starih, što je prijetilo rušenju
njene konstrukcije.
Voda sa Zemzem vrela
Nakon slabljenja Abasija, ovaj zadatak preuzimaju na sebe
vladari u Egiptu, naročito u vrijeme vladavine Fatimija, a zatim i Memluka.
Kisvu su potom izrađivale Osmanlije, da bi taj zadatak ponovo obavljali
Egipćani u vrijeme Muhameda Ali Paše, koji je 1818. godine osnovao tvornicu Dar
al-Kiswa u četvrti Al Khoronfesh u Kairu.
Kisva se sastoji od bogato izvezene zavjese za vrata Kabe,
četiri komada platna na kojima je ispisana kur'anska sura Al-Ikhlas, trake duge
blizu 45 metara koja opasava Kabu i šest komada platna ispod trake na kojima su
izvezeni kur'anski ajeti, pored 16 zlatom izvezenih kandilja te dijela sa
posvetom na kome se ispisuje datum početka proizvodnje pokrivača i ime
saudijskog kralja koji je naredio da se on napravi i pokloni Kabi.
Prije postavljanja novog pokrivača, Kaba se pere vodom sa
Zemzem vrela, ružinom vodom i uljem ouda.
(TBT, Al Jazeera)
