MEDICINA
Nova studija objavljena u New England
Journal of Medicine, predstavljena na kongresu Evropskog društva kardiologa,
dala je nove dokaze da smanjenje samo zapaljenskih procesa, bez utjecaja na
visinu holesterola, značajno smanjuje rizik od srčanog udara, ali i od raka.
Lijek canakinumab pokazao se vrlo djelotvornim u oba slučaja
FOTO: Ilustracija (Profimedia)
Novi lijek pod imenom canakinumab može smanjiti
rizik od srčanog udara za 15 procenata, i što je nevjerovatno, i od svih vrsta
raka za 50 procenata, tvrde ljekari iz Brigham and Women's hospital u Bostonu,
piše Time.
Nova studija objavljena u New England
Journal of Medicine, predstavljena na kongresu Evropskog društva kardiologa,
dala je nove dokaze da smanjenje samo zapaljenskih procesa, bez utjecaja na
visinu holesterola, značajno smanjuje rizik od srčanog udara, a spomenuti lijek
se pokazao vrlo djelotvornim kod snižavanja tih procesa.
U studiji u kojoj je učestvovalo 10.000
ljudi koji su već pretrpjeli srčani udar, ispitanicima su nasumično davane doze
placeba ili lijeka canakinumab, koji se inače koristi za liječenje rijetkih
imunoloških stanja i funkcionira tako što smanjuje zapaljenske procese, ali ne
i nivo holesterola. Nakon četvorogodišnjeg ispitivanja, oni koji su primali lijek,
smanjili su rizik za 15 procenata od dobijanja srčanog udara u poređenju sa
onima koji nisu uzimali terapiju. Lijek je, takođe, smanjio potrebu za
angioplastikom ili ugrađivanjem bajpasa za trideset procenata.
“Ovaj rezultat je bolji nego što smo
se nadali”, kaže dr. Paul Ridker, koji je i vodio studiju, inače direktor
Centra za kardiovaskularne bolesti i prevenciju u Brigham and Women's hospital,
inače pionir u otkrivanju uloge inflamatornih procesa kod srčanih oboljenja.
“Sada imamo jasne dokaze da smanjenje upala na ovaj način snižava stopu
srčanog ili moždanog udara, bez ikakvih promjena u nivou holesterola.”
Oko četvrtina onih koji su pretrpjeli
srčani udar doživjet će novi, čak i ako zadrže holesterol na preporučenim
nivoima. Kod njih, izgleda, nije holesterol taj na koji se treba fokusirati
koliko zapaljenski proces koji izaziva probleme sa srcem. Studija dodatno
ojačava činjenicu da bi kardiolozi trebalo da obrate pažnju i na te procese, a
ne samo na uobičajene analize holesterola. Običan test krvi na CRP, koji se
uvećava u krvi upravo kod upala, može da pokaže doktorima koliki zapaljenski
proces u tijelu imaju njihovi pacijenti.
Počev od 2003. godine, Američko udruženje
kardiologa dalo je uputstva ljekarima u kojim slučajevima da koriste CRP, jer
se ispostavilo nema dodatne koristi od tih analiza kod onih koji već piju
statine, koji svakako smanjuju upale i holesterol. Ipak, ovi novi rezultati bi
mogli da promijene ulogu CRP-a. Oko polovina onih koji su doživjeli srčani udar
uglavnom imaju povišene inflamatorne faktore, dok polovina ima visok hoesterol.
CRP test bi mogao ukazati ko od njih ima problem sa zapaljenjem, a ko bi
trebalo da uzima lijekove kao što je canakinumab. Lijek još nije odobren za liječenje
bilo kakve srčane bolesti jer je potrebno uraditi kompletnu studiju.
Ono što je još intrigantnije kod ovog lijeka
jeste to što se pokazao i kao vrlo koristan u preventivi raka. U odvojenoj
studiji objavljenoj u Lansetu, a koja je koristila podatke iz spomenute
studije, pokazalo se da ljudi koji koriste canakinumab imaju za pedeset posto
niži rizik smrtnosti od bilo kojeg oblika kancera tokom više od četiri godine,
a da je rizik od fatalnog kancera pluća smanjen za 75 procenata.
Iako veza između raka i srčanih oboljenja
nije očigledna, dr. Ridker kaže da mnogi koji su imali probleme sa srcem, kao
ispitanici iz studije, jesu ili su bili pušači, što je faktor rizika za
koronarne bolesti. Pušenje, također, uvećava zapaljenske procese. A oni koji
puše kutiju cigareta dnevno, dovode sebe do hroničnih zapaljenskih procesa
pluća.
Ovaj utjecaj lijeka na kancer još je
nepotvrđen i potrebno je uraditi nove studije, ali je ohrabrujući, kaže dr.
Otis Bradley iz Američkog društva onkologa, koji je učestvovao u studiji.
“Znamo da slobodni radikali i zapaljenski procesi mogu oštetiti DNK i izazvati
kancer. Sve ovo ima smisla za mene”, kaže dr. Bradley.
Studije su već pokazale, na primjer, da
upale mogu biti faktor rizika od dobijanja raka prostate i debelog crijeva. Sva
ova saznanja, ipak, još treba ispitati.
“Za deset godina više ćemo se baviti
personaliziranom medicinom”, kaže Ridker. “Neki će koristiti više lijekova
za snižavanje zapaljenskih procesa, neki će uzimati tablete za skidanje
holesterola. Možda ćemo imati i još neke načine i lijekove koje sada ne uzimamo
u obzir”, kaže dr. Ridker.
(TBT)