NAUKA
Jedna od odlika darovitih ljudi jeste sposobnost da održe
pažnju na jednoj djelatnosti veoma dugo, a da pritom ne izgube mentalnu jasnoću
FOTO: (AP)
Svi geniji imaju nešto zajedničko: sposobnost duboke
usredsređenosti, prenosi portal Diz Que Diz. U pismu svome sinu Albert Einstein
govori mu o „onom trenutku dok radiš nešto i toliko uživaš da ne primjećuješ da
vrijeme prolazi. Moram da ti priznam da ponekad zaboravim na vrijeme ručka dok
radim.”
Nije bio jedini. Miro je slikao u jednom ateljeu koji je
sagradio u Palma de Majorci kako bi se udaljio od ometanja velikog grada. Tamo
bi se zatvarao svakog dana sa svojim četkicama i svojom koncentracijom. Umjetnik je zabranio ulaz svima, osim jednoj
osobi: svojoj ženi. Samo je ona mogla da pokuca na vrata krajem jutra da mu
javi da mu se hrana puši u tanjiru.
Ernest Hemingway je uradio nešto slično. U svojoj kući u
predgrađu Havane okačio je poster na vrata koji je upozoravao: Ne primaju se posjete
bez prethodnog zakazivanja. „Kada radim na nekoj knjizi ili na nekoj priči,
počinjem da pišem svako jutro čim izađe Sunce. Niko te ne ometa u to doba. Svježe
je ili hladno i polako se usredsređuješ i zagrijavaš kako pišeš.”, ukazao je
jednom novinaru 1954.
Amerikanac je radio svugdje. U svojoj spavaćoj sobi, u
barovima, hotelima… Jedino što je prezirao jeste da ga prekidaju. „Telefon i posjete
su uništitelji rada. (…) Možeš da napišeš u svakom trenutku da te ostave samog
i da te ne uznemiravaju.”
Historičar nauke, James Gleick, nakon što je napisao
biografije fizičara Isaaca Newtona i Richarda Feynmana , došao je do zaključka
da: „svi geniji imaju vještinu usredsređenja takvog intenziteta koji obične
osobe ne mogu da pojme.” U jednom intervjuu sa časopisom Big Think uvjerava,
između ostalog, da „pokazuju neizmjernu strast prema apstrakciji”.
Nije bitno što su ekstrovertni, kao Feynman, ili samotnjaci,
kao Newton. Njihova ličnost nema nikakve veze sa njihovom genijalnošću. Ono što
ih čini izvanrednim jeste njihova vještina da se odvoje od svake ideje koja
nije u vezi sa predmetom njihovog interesovanja kao i njihova lakoća da provedu
stotine sati uronjeni u svoje projekte.
Pažnja je suštinska za genijalnost. Čak i opsesija. Osobe
koje razvijaju misao, nauku i tehnologiju nisu samo zarobljeni u svom radu kao
insekt u paukovoj mreži. Veoma često je
u pitanju apsolutna opsesija i to čini da prevaziđu izvanredne izazove.
Mnogi mislioci su u duhanu i piću potražili podsticaj koji
bi im pomogao da se usredsrede. Iza djela pisaca i naučnika ima hiljade bunara
kafe i žestine. I mnogo pušenja. Freud se slomio kada mu je ljekar zabranio duhan.
Izumitelj psihoanalize govorio je da je mogao da piše samo obavijen oblakom
dima svojih cigareta.
„Veliki muzičari,
matematičari, naučnici i filozofi historije, svi su oni imali izvanredan dar da
izoštre svoju pažnju sa velikim stepenom mentalne jasnoće tokom dugih perioda”,
ukazuje Gleick. „Um u takvom dugotrajnom stanju budnosti plodno je tlo da se
bolje razumiju stvari i da se jave svakakve originalne asocijacije.”
Godine 1959. Isak Asimov je napisao članak u kojem je
pokušao da odgovori na enigmu u vezi sa tim kako nastaju ideje. „Imam osjećaj
da povezanost sa kreativnošću zahtijeva izolovanje.”, rekao je. „Kreativna
osoba radi neprekidno. Njen um procesuira informacije u svakom trenutku. Čak i
kada nije svjesna toga. Veoma je poznat, na primjer, slučaj Augusta Kekuléa.
Hemičar je nastavio da razmišlja u strukturi benzola dok je spavao.”
Tada pedesetih godina, u Galisiji, Ángela Ruiz Robles čekala
bi da padne noć da se osami u jednoj prostoriji svoje kuće, dok su njene kćerke
spavale, i da pod tananom svjetlošću svog radnog stola napravi prvu mehaničku
enciklopediju u historiji. Godine 1958. ova učiteljica koja je osvjetlila
digitalnu eru usred poslijeratnog doba u Španiji veličala je usredsređenost u
jednom intervjuu sa dnevnikom Pueblo: „Tišina je neophodna, jer omogućava
sprovođenje tih zamisli koje kasnije podstiču napredak u svijetu.”
Ángela Ruiz Robles bila je španska učiteljica, spisateljica
i izumiteljica, pionirka elektronske knjige. Sredinom prošlog vijeka dodijeljena
joj je nagrada za patent čitača elektronske knjige, poznat kao Mehanička
Enciklopedija.
(TBT, Nedeljnik)