KOLUMNA
Njegov govor, u kojem je tvrdio da je među ljutim bjelačkim
suprematističkim i neonacističkim prosvjednicima koji su izvikivali
antisemitske slogane bilo “dobrih ljudi”, opsežno su kritizirali čak
i viši članovi Republikanske stranke
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Kontroverzne opaske predsjednika Donalda Trumpa o sukobima
između rasista i njihovih protivnika u Charlottesvilleu u Virginiji otvorile su
vrata radikalizmu. Izjednačavajući zagovornike rasizma s onima koji se protiv
njega žele boriti, Trump je možda pokušavao očuvati svoju bazu podrške među
slabo obrazovanim bijelcima. Međutim, njegove su izjave otuđile većinu
političkih vođa i razbjesnile veliki dio stanovništva.
Trumpov govor, u kojem je tvrdio da je među ljutim bjelačkim
suprematističkim i neonacističkim prosvjednicima koji su se busali
antisemitskim sloganima bilo “dobrih ljudi”, opsežno su kritizirali
čak i viši članovi Republikanske stranke. Čini se da je naknadno otpuštanje
Trumpova glavnog stratega Stevea Bannona iz Bijele kuće bilo namijenjeno
smirivanju njegovih kritičara tako što su maknuti ekstremniji
nacionalističko-populistički elementi iz predsjednikova tima. No, učinak
Bannonova protjerivanja mogao bi još više izolirati predsjednika.
Ogorčeni Bannon obećao je koristiti ultradesničarski medij,
čiji je jedan od osnivača, za napad na tradicionalne republikance unutar
administracije koji su pridonijeli njegovu micanju. To bi moglo još više
podijeliti republikanske lojaliste, razočarati još više Trumpovih pristaša i
kreirati nove probleme za Bijelu kuću. Isto tako, ultradesnica će nastaviti
igrati na kartu rase kako bi stvarala podjele u američkom društvu i zaokupila
demokrate konstantnim osuđivanjem Trumpa.
Nakon izbora u kojima je napadao imigrante, Meksikance i
muslimane kao srž problema Amerike, Trump nastavlja polarizirati i dijeliti.
Dajući rasistima i ksenofobima auru legitimnosti, polarizirao je političko
okruženje i podržali su ga bjelački suprematisti. Te glasne radikalne skupine
gledaju na Trumpa kao na najbolju političku nadu za generiranje ili rasnog rata
ili sustava rasne separacije i apartheida.
Trumpova retorika redovito dodaje ulje na vatru. Nakon što
je rasist koji se automobilom zabio u mnoštvo u Charlottesvilleu ubio mirnu
prosvjednicu, Trump je dokazao da nije voljan nazvati taj čin “terorizmom
bjelačkog supermatizma”. U upečatljivoj suprotnosti, regularno je osuđivao
“radikalni islamski terorizam” kad god je u ubojstvu civila
sudjelovao musliman.
Sukobi u Charlottesvilleu mogli bi motivirati još veći broj
ljudi da se uključe u radikalnu politiku i izađu na ulice. Bjelački
suprematisti obećali su organizirati nove skupove diljem zemlje, a njihovi
protivnici masovne kontraprosvjede. Sve veći broj i ultradesničara i
ultraljevičara mogao bi postati odvažniji jer prvi put u modernoj povijesti
smatraju predsjednika ili svojim glavnim pokroviteljem ili svojim primarnim
neprijateljem.
Rasističkim skupinama koristi širenje propagande mržnje na
internetu. Stalno izvještavanje i medijski fokus na Trumpove riječi jednostavno
pogoršavaju problem. Bilježi se eksponencijalni porast broja skupova i zločina
iz mržnje, uključujući vandaliziranje sinagoga i crnačkih crkava. Skok je
zabilježen i u broju novih članova različitih radikalnih desničarskih skupina,
uključujući samodefiniranu Novu desnicu, koja tvrdi da nije rasistička
nego da je čvrsto antiimigrantska i
islamofobna te predlaže različite neobične teorije zavjere.
Iako je većina antirasističkih prosvjednika bila mirna,
svaki skup privlači i militante kolektivno poznate kao “antifa”,
skraćeno od “antifašisti”. Što rasisti postaju vidiljiviji, to se
više aktivira antifa pokret koji na različitim prosvjedima, osim krajnje desnih
meta, izaziva i obične Trumpove pristaše. Militantni pristaše pokreta antifa pokušavaju
blokirati i pojavljivanje ultradesničarskih ideologa tijekom govora u
sveučilišnim kampusima i drugim mjestima.
Broj mladih koje privlače antifa pokreti teško je
procijeniti. On nema jasno vodstvo ili vertikalnu strukturu već se sastoji od
kolekcije autonomnih lokalnih ćelija. Međutim, u sve većoj mjeri privlači
široki raspon ciljeva, uključujući zaštitu okoliša, prava Afroamerikanaca i
autohtonog stanovništva, kao i mješavinu socijalista, komunista, nihilista i
anarhista.
Iako SAD ima jaku i dugu tradiciju nenasilnih prosvjednih
pokreta, uključujući prosvjede za građanska prava i antiratne demonstracije
1960-ih, uvijek je postojao i nasilniji element koji vjeruje da sloboda govora
ne uključuje govor mržnje i da rasisti i fašisti predstavljaju ozbiljnu
prijetnju američkoj demokraciji. Oni traže direktnu konfrontaciju sa svojim
protivnicima na ulicama, tvrdeći da je policija previše tolerantna. U nekim
slučajevima su voljni i boriti se protiv policije.
Mirniji elementi antifa pokreta povezali su se s lokalnim
svećenstvom i aktivistima s terena koji se zalažu za socijalnu pravdu. Međutim,
mnogi militanti su uključeni u antikapitalističke i antiglobalističke skupove i
poznati su po neredima i uništavanju imovine u blizini ciljanih zgrada kao što
je sjedište MMF-a u Washingtonu.
Mirni segment antifašističkih skupina tvrdi da militantni
napadi štete pokretu i u biti pomažu rasistima u tvrdnjama da je ljevica
nasilna i antidemokratska. To odjekuje među mnogim običnim građanima koji mrze
nasilje i jednom kad se dvije strane pericipiraju kao jednake, tada zapravo
rasisti ispadaju pobjednici.
U najboljem slučaju, budući masovni prosvjedi protiv rasizma
i neonacizma bit će i dalje mirni, kao tijekom nedavnog skupa u Bostonu. To bi
moglo uvjeriti Trumpa da osudi netrpeljivost bez ikakva kvalificiranja. No, ako
se nasilje i zločini iz mržnje budu širili, Trumpova će dvosmislenost
jednostavno pridonijeti turbulencijama i nemirima.
(TBT, Washington Mail)