KOLUMNA
KGB iz sovjetske ere bio bi vjerojatno
zgrožen nekompetentnošću Putinovih organizacija-nasljednica koje su smislile
strategiju suradnje s Trumpovom izbornom kampanjom koju se sada razotkriva
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Moskovsko petljanje u američke
predsjedničke izbore nije upalilo i moglo bi voditi mnogo asertivnijoj
američkoj politici prema Rusiji. Kako kongresne istrage i istražitelji sve više
razotkrivaju ciljeve i metode Kremlja, sve je manje vjerojatno da će
administracija Donalda Trumpa davati ikakve velike ustupke Vladimiru Putinu.
Originalni plan Rusije bio je potkopati utrku Hillary Clinton za Bijelu kuću i
poticati svađe oko izbornog procesa.
Kada je kandidat Trump iznenađujuće
pobijedio na izborima u studenome, Moskva je vjerovala da bi joj veze koje je
njegovala s republikanskom kampanjom i Trumpovim obiteljskim biznisom mogle
donijeti značajne koristi. Međutim, kako se nastavljaju istrage oko ruskog
miješanja u izbore, postaje jasnije da se Putin ozbiljno preračunao oko
otpornosti američke demokracije te sustava provjera i ravnoteža koje sprečavaju
ovisnost o jednoj osobi u Bijeloj kući.
KGB iz sovjetske ere bio bi vjerojatno
zgrožen nekompetentnošću Putinovih organizacija-nasljednica koje su smislile
strategiju suradnje s Trumpovom izbornom kampanjom koju se sada razotkriva. To
je postalo evidentno na već ozloglašenom sastanku u lipnju 2016. godine u New
Yorku između voditelja Trumpove kampanje i ruskih posrednika. Sastanak je
dogovoren na ideji da Moskva posjeduje negativan materijal o Hillary Clinton
koji su željeli podijeliti s Trumpovim predstavnicima.
Uobičajeno pravilo takvih ekspedicija
“pecanja”, koje su smišljene kako bi uhvatile u klopku potencijalnog
kolaboratora, nije upućivanje osoba koje se jednostavno može povezati s
izvorom. No, pokazalo se da je ruska odvjetnica koja se susrela s Donaldom
Trumpom Juniorom, nakon što je njegov otac osvojio republikansku nominaciju za
predsjednika, nekoliko godina zastupala ruske obavještajne službe. Uz to, druga
osoba na tajnom sastanku u New Yorku bio je američki državljanin ruskog
podrijetla koji je upleten u sheme pranja novca s Putinovim oligarsima.
Vidljivi amaterizam operacije
“zarobljavanja Trumpa” podudara se s lakovjernošću lidera Trumpove
kampanje. Oni nisu obavijestili FBI da su im pristupili predstavnici
neprijateljske strane sile. Pretpostavili su da sam sastanak mogu držati tajnim
neograničeno vrijeme. I navodno su nastavili održavati kontakte s ruskim
dužnosnicima, unatoč političkoj šteti koja je iz toga mogla proizaći.
Kakvi god bili precizni dogovori koje su
napravili Kremlj i Trumpov toranj, cijela afera sad se okreće protiv Moskve.
Rusiju se naširoko percipira kao da pokušava potkopati američki demokratski
proces te instalirati surogata u Bijeloj kući. Zbog takve percepcije povezane s
pritiskom Kongresa, medijskom prisutnošću i visokim razinama neodobravanja
javnosti, Trump ne može odavati dojam da popušta Rusiji. U biti, možda će
trebati biti oštriji od svog prethodnika Obame.
Suprotno Putinovim kalkulacijama nakon što
je Trump ušao u ured, financijske sankcije zbog ruske invazije u Ukrajinu ne
samo da neće biti ukinute, nego Kongres pritišće za još oštrije mjere. Republikancima
predvođen Kongres odobrit će zakon o proširenju sankcija na ruske dužnosnike i
oligarhe te smanjiti Trumpovu mogućnost da ublaži bilo koju kaznu za invaziju
na Ukrajinu, subverziju američkih izbora i moskovske kampanje globalnog
dezinformiranja.
Nove sankcije ciljat će entitete koji su
uključeni u kibernetičke napade te elemente iz moskovskog vojno-obavještajnog
sektora i sektora obrane, financija, pomorskog prijevoza, željeznica,
metalurgije i energetike. Šanse da Trump uloži veto na takvo zakonodavstvo, na
temelju svojih prigovora, male su jer bi ga Kongres mogao odbiti.
Osim održavanja i proširenja sankcija,
Trumpove odluke vezane uz nacionalnu sigurnost nisu služile interesima Moskve.
Doista, predsjednikov tim za nacionalnu sigurnosti sastoji se od vatrenih
atlantista koji su za robusniju NATO-ovu prisutnost uz ruske granice te su
posvećeni jačanju američke vojske. I sam Trump se hvalio da Kremlj ne gleda
blagonaklono na njegove planove za povećanje vojnog budžeta.
Rusija bi mogla značajno patiti i u borbi
oko energetske opskrbe Europe. Trumpova administracija uključena je u
diplomatsku ofenzivu protiv ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u baltičkoj regiji
te lobira za suzbijanje projekta koji je dizajniran kako bi se povećao
moskovski politički utjecaj u Europi. Novo kongresno zakonodavstvo Trumpu bi
dalo ovlasti da nameće sankcije svakoj kompaniji koja sudjeluje u razvoju ili
upravlja cjevovodom za izvoz energije iz Rusije u Europu.
Istodobno Washington pojačava napore oko
opskrbe plina iz škriljevca preko LNG terminala diljem Europe. Veća
diverzifikacija i kompeticija neće samo smanjiti cijene, nego mogu potkopati i
rusku poziciju na europskim tržištima plina. To će rezultirati daljnjim manjkom
prihoda u ruskom budžetu i blještavo razotkriti ekonomske neuspjehe Putinova
režima.
Dužnosnici iz Kremlja nadali su se da će
Trumpovo predsjedništvo dati zeleno svjetlo širenju ruske sfere utjecaja u
Europi i olakšati im potkopavanje i pritiskanje različitih europskih država
kako bi popustile. Umjesto toga, svjedoče otpornosti američkog sustava na
stranu manipulaciju. A stvari bi mogle postati čak i gore za Putina ako se
pokaže da je bilo direktne suradnje između Trumpove kampanje i ruskih
obavještajnih službi. Negativna reakcija u Washingtonu protiv Rusije tada bi
mogla poprimiti još višu razinu intenziteta.
(TBT, WASHINGTON MAIL)