TURIZAM
„Mi znamo o ratu u Bosni, te šta se
dogodilo ovdje u Prvom svjetskom ratu ili Drugom svjetskom ratu. I dok hodam
Sarajevom, hodom kroz historijski grad. Saznaću nešto što nisam znao ranije“,
kaže Joroen
FOTO: (public)
Sve više turista iz svih krajeva svijeta
bira Bosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju. Dobra hrana, lijepa
priroda, bogata istorija i ljubazno stanovništvo, ukratko je ono što stranci
cijene u Bosni i Hercegovini.
Mnogi kada dođu nemaju velika očekivanja,
ali ni znanja o BiH, poput Joroena iz Holandije.
„Mi znamo o ratu u Bosni, te šta se
dogodilo ovdje u Prvom svjetskom ratu ili Drugom svjetskom ratu. I dok hodam
Sarajevom, hodom kroz istorijski grad. Saznaću nešto što nisam znao ranije“,
kaže Joroen.
Mnogo toga bi se trebalo uraditi da se
popravi turistička ponuda, no, prema analizi Instituta za razvoj mladih Kult
država izdvaja vrlo malo za razvoj turizma i to najmanje od svih privrednih
grana. Istraživanje je rađeno za 2013. godinu, 2014. i 2015. a podaci pokazuju
da su sredstva znatno umanjena u odnosu na ranije godine, čak za milion i po
maraka.
„Naše istraživanje je pokazalo da u 2015.
godini institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini izdvojila su nešto malo
više od četiri miliona konvertibilnih maraka, što povratnih, što nepovratnih
sredstava za oblast turizma“, objasnila je Nejra Neimarlija Roić iz Instituta
za razvoj mladih KULT, koja je radila istraživanje.
Anketirani građani Sarajeva – Emina, Suad i
Sabahudin pak misle da se ta praksa treba promjeniti, jer turisti trebaju
ponijeti lijepu sliku o Sarajevu i o Bosni i Hercegovini.
Sarajlije o turizmu
Turizam je u BiH jedna od
najperspektivnijih grana privrede, ali sredstva za razvoj turizma su
nedostatna. Direktor Turističke zajednice HNK-a Andrija Krešić smatra da bi se
novac za razvoj turizma trebao uložiti u obnovu:
“Prvenstveno u putnu infrastrukturu, zračne
luke, kada je u pitanju ova županija, dakle zračna luka Mostar. Zatim, uređenje
gradova, održavanje čistoće, singnalizacija, uređenje samih destinacija,
dodatna naobrazba, obuka osoblja koje radi u turizmu“.
Da država sluša bh. privrednike znala bi da
je seoski turizam ima perspektivu, a od dodjeljenih sredstva tek tri posto
poticaja se odvaja za seoski turizam. Simbolična sredstva se odvajaju i za one
grane turizma za koje su resorna ministarstva oba entiteta smatrala da se traba
posebno ulagati, kao što je zdravstveni, banjski ili na primjer planinski.
„Najviše sredstva, čak 42 posto sredstava
je dodjeljeno u oblasti sportskog turizma“, ističe Nejra Neimarlija Roić iz
nevladine organizacije Kult.
U oblasti turizma zaposleno je 22 hiljade
ljudi, a prema Svjetskom ekonomskom forumu, BiH se nalazi na 124. mjestu od 136
zemalja po ulaganju budžetskih poticaja za razvoj turizma. Prema Izvještaju o
konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma BiH se nalazi na 111. mjestu od
136 zemalja svijeta.
(TBT, RSE)
