ANALITIKA
Bugarski ministar za saobraćaj i komunikacije Ivajlo
Moskovski i grčki ministar za infrastrukturu, saobraćaj i mreže Hristos
Spirtzis dogovorili se o stvaranju „transportnog multimodalnog koridora“ između
dvije države, koji povezuje bugarske luke Varnu i Burgas sa Kavalom i
Alekandroupolisom, prenosi „Fokus“ bugarska novinska agencija.
FOTO: (public)
U Solunu 6.7.2017. god., grčka strana je prihvatila bugarski
prijedlog da u zajednički plan bude uključena i saradnja sa lukom Ruse.
Na taj način će se postići potpuna multimodalnost koridora i
obuhvatit će drumski, željeznički, morski i riječni saobraćaj, a skratit će put
do podunavskih zemalja.
U suštini imamo vjernu realizaciju projekta ministra
Moskovskog čiji plan percepira potpuno zaobilaženje Bosforskog moreuza kada
Erdogan bude povratio punu kontrolu nad pomorskim saobraćajem iz Crnog mora u
Egejsko more (ovim bi na prvom mjestu bila pogođena Rusija koja se čitav 19. i
20. vijek borila za slobodan prolaz kroz Bosfor i Dardanele ka toplim morima i
za nju je to pitanje od životnog značaja).
Također će „pogurati“ i ruske energetske giganate da ožive
gasovod „Južni tok“, a zatim da se očuva ovaj „koridor“ koji će promijeniti tok
događaja na Balkanu.
Grčki ministar predložio da se u koridor priključi željeznička
veza do luke u Solunu u cilju dospjeća grčkih proizvoda na velika komercijalna
tržišta.
Dvojica ministara su se suglasila da je u pitanju projekat
sa visokom dodatnom vrijednošću koja će privući investitore sa Bliskog i
Srednjeg istoka, iz Kine, Rusije i drugih velikih tržišta.
Drugo pitanje o kome je diskutirano jeste usklađivanje
standarda za lučki, željeznički i drumski saobraćaj između dvije susjedne
zemlje i dogovoreno da svi dokumenti imaju „jedinstvenu primjenu“ za cijeli
koridor. Ovo će smanjiti administrativni teret i značajno olakšati poslovanje.
S obzirom na zajednički stav usvojen, da će dvije zemlje
uskoro potpisati Memorandum o suglasnosti za izgradnju koridora Ruse – Varna –
Burgas (Pirgos) – Aleksandrupolis – Kavala-Solun, prema susjednoj zemlji.
Gospodin Spirtzis istakao da će Grčka u potpunosti podržati
Bugarsku tokom predsjedavanja Evropskim savjetom 2018. god., i nada se da će
razgovarati o pitanjima od zajedničkog interesa za sve zemlje u regionu.
Za one koji ne znaju, ovaj „koridor“ postoji od 17. i 18. vijeka
i povezuje Rumuniju, Bugarsku, Srbiju i Grčku i ostale podunavske zemalje sa Njemačkom.
Zapravo, grčke zajednice u Rumuniji i Bugarskoj kontroliranjem cijele trgovine
na Dunavu stekle su preveliku moć i novac, a zatim, nastupanjem
nacionalističkih politika nakon intervencije Engleske i Njemačke na hiljade
Grka bilo prisiljeno da rasproda svoj biznis i vrati u zemlju ili emigriraju u
Sjedinjene Američke Države.
Ovaj koridor, pored svih ostalih, predstavlja projekat od
ogromnog geostrateškog značaja i djelovat će kao „zaustavni brijeg“ turskoj
ekspanzionističkoj politici ka Balkanu. Moglo bi se reći, da neki ljudi ne mogu
da se približe „susjedima“, kao što su Bugarska, Srbija i Rumunija i da stvore
ovu „pravoslavnu osu“ ekonomskih, političkih i vojnih interesa… i na taj način
realiziraju kao jedino pravo rješenje.
Sa njegovom implementacijom ekonomski odnosi svih gore
pomenutih zemalja bili bi vertikalno nadograđeni, dok bi osovina postala
konkurentna turskom poslovanju, a politička i vjerska „penetracija“ dodala bi
regionu sasvim drugi karakter.
Da bismo to efikasno uradili, potrebno je naći odgovarajuće
političke lidere u regionu. Bugarska je započela sa R. Radevom, a u drugim
zemljama… kriza će primorati pa… uskoro bit će i tamo.
Turski neo-osmanizam sa svojom politikom posebno prošle
godine ubrzao je ove „pokrete“ koji su kopija perioda 1912-13. god. Turska je
uspostavila svoju osovinu sa Kosovom, Makedonijom i naravno u Albanijom, a to
je nešto što znaju – svi.
Dakle, jedino pravo rješenje za našu cijelu regiju je
uspostavljanje što bliskijih odnosa zemalja regiona, a to je zakon da ekonomski
savez, uvijek, uspostavlja i vojni (podrazumijeva se). Oni (naši neprijatelji)
više će doprinijeti našem ujedinjenju, nego što ćemo se mi samo uspjeti
međusobno podijeliti.
(TBT, Vaseljenska)