ANALITIKA
Politička ljevica je prije nekoliko godina
doživjela krah, a Zlatka Lagumdžiju, bivšeg SDP-ovog lidera smatraju odgovornim
što je “sahranio” socijaldemokrate
FOTO: Komšić, Nikšić (RSE)
Razbijena, razjedinjena, bezidejna tako u
najkraćem analitičari opisuju političku ljevicu u Bosni i Hercegovini. No dvije
stranke, prije svih, Socijaldemokratska partija BiH (SDP) i Demokratska fronta
(DF) pokušavaju to promjeniti zajedničkim nastupom na opštim izborima 2018.
godine.
Ipak, proces ujedinjenja ljevice ići će
nešto sporije, svjesni su oni koji učestvuju u tom procesu, no nadaju se
podršci drugih lijevo orijentisanih stranaka, nevladinog sektora i akademske
zajednica. Analitičari su, pak, skeptični.
Čelnici SDP-a BiH i DF-a sve češće govore u
javnosti o “prevazilaženje podjela”.
“Da li će taj zajednički nastup
podrazumijevati samo zajedničkog kandidata za najodgovornije funkcije poput
člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da li će podrazumijevati zajedničke
liste – to će vrijeme koje je pred nama i naši razgovori pokazati. Drugi proces
je ujedinjenja. Taj proces je sigurno nešto duži”, kaže za RSE predsjednik
Kantonalnog odbora SDP-a BiH Sarajevo Damir Mašić.
Do ujedinjene ljevice neće doći tako brzo,
svjestan je i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, ali očekuje nakon
izbora zajedničko djelovanje građanskog bloka.
“Ovdje se govori o pravljenju jednog
bloka koji treba da se suprotstavi onim što nose HDZ (Hrvatska demokratska
zajednioca BiH), SDAm (Stranka demokratske akcije), SNSD (Savez nezavisnih
socijaldemokrata) i neke stranke iz Saveza za promjene. Dakle, da se
suprotstavimo etničkoj paradigmi Bosne i Hercegovine”, tvrdi Komšić.
Politička ljevica je prije nekoliko godina
doživjela krah, a Zlatka Lagumdžiju, bivšeg SDP-ovog lidera smatraju odgovornim
što je “sahranio” socijaldemokrate.
Prije jednu deceniju podrazumijevalo se da
“političku ljevicu” u Bosni i Hercegovini predstavlja isključivo SDP
BiH, koja je nastala transformacijom bivšeg Saveza komunista BiH uoči rata
devedesetih godina.
U kakvom je stanju danas ljevica u Bosni i
Hercegovini?
“Mislim da je prilično razbijena,
razjedinjena, usudit ću se reći čak i bezidejna. Ne vidim snagu, ne vidim
energiju! Niko od ljudi iz ljevice kada se pojavi u medijima ne ostavi utisak
osobe za kojom biste krenuli i rekli ‘ovo je stvarno ubjeđenje koje treba
pratiti, koje treba pomoći, koje treba podržati”, ocjenjuje novinarka
magazina “Start” Rubina Čengić.
Još jedan od bivših članova SDP-a, ali i
DF- a, aktuelni predsjednik Građanskog saveza Reuf Bajrović o ideji zajedničkog
djelovanja i mogućeg ujedinjenja ljevice kaže da je to najlogičnije rješenje da
se sadašnja vlast pobjedi.
“Međutim, ukoliko ne bude dovoljno
mudrosti da se to desi onda ćemo i mi naravno izaći na izbore samostalno. Imat
ćemo kandidate za sve nivoe i kandidata za član Predsjedništva BiH. Nadamo se
da će biti mudrosti za razliku od lokalnih izbora, ali moram reći da mi nismo
bili odgovorni tada, a nećemo ni sada za eventualni neuspjeh”, ističe
Bajrović.
Konzervatizam samoproglašene ljevice
Pri eventualnom ujedinjenju ljevice u BiH
danas će se morati voditi računa i o sve uticajnijoj Našoj stranci. Novinarka
Rubina Čengić objašnjava šta bi moglo spriječiti tu stranku da postane dio
građanskog bloka.
“Oni imaju loša iskustva iz ranijih
saradnji, da tako kažem, sa strankama u Bosni i Hercegovini koje su deklarisane
kao stranke ljevice. Naša stranka pokušava, koliko vidim i razumijem, da gradi
neki svoj put koji jeste jako dobar. U posljednjih nekoliko godina nismo čuli
da je iko iz Naše stranke uhvaćen u nezakonitoj radnji, u nekom mešetarenju.
Ljudi ne odlaze iz te stranke, nego pristupaju… Međutim, problem Naše stranke
je taj što se fokusirala na niže nivoe vlasti, na nivo grada. Stičem utisak da
oni baš i nemaju neku ambiciju da se ozbiljnije uključe u politiku na državnom,
čak i na entitetakom nivou”, smatra Čengić.
“Prvi cilj je sačuvati Bosnu i
Hercegovinu kao državu ravnopravnih i građana i naroda od bilo kojih podjela po
nacionalnoj matrici. Drugi naš cilj je na izborima 2018. godine pobjediti takav
nacionalistički kontekst vladanja. Treći naš zajednički cilj je ponuditi svim
građanima BiH konkretne programe i projekte koji će zaustaviti ovaj strmoglavi
put u propast, vratiti dostojanstvo građanima, posebno nezaposlenim,
penzionerima, radnicima i mladoj populaciji”, navodi Damir Mašić iz SDP-a.
Lijevo orijentisanim strankama zamjera se
što su tokom vladavine pokušavala praktički i politički otimati dio priče
narodnjačkih stranaka. Nije primjećena ni veza ljevice sa radništvom, ni
socijalnom pravdom.
Stoga, profesorica Fakulteta političkih
nauka u Sarajevu Nermina Mujagić smatra da ljevica mora ponuditi neku novu
ideju, nadnacionalnu, kako bi došlo do progresa.
“Mislim da je njihovo ujedinjenje,
odnosno priča o ujedinjenju, zapravo samo jedna taktika, jedna strategija zbog
predstojećih izbora koji dolaze. Da bi se ljevica ujedinila, ona prije svega
treba pokazati jednu ozbiljnost”, pojašnjava profesorica Mujagić.
“S moje tačke gledišta, ona je
poprilično neozbiljna u Bosni i Hercegovini, ne samo zbog toga što je
razjedinjena, već i zbog toga što nije u stanju da prevaziđe neke individualne
sujete predstavnika, onih koji predstavljaju tzv. ljevicu u Bosni i
Hercegovini. Druga stvar je što mora da odustane od te neke utrke sa
nacionalnim, odnosno desničarskim strankama za borbu bošnjačkih glasova. S moje
tačke gledišta, današnja ljevica, samoproglašena ljevica je jednako
konzervativna, kao i naše desničarske stranke”, zaključuje Mujagić.
(TBT, RSE)