INTERVIEW
Tribunal u Hagu (ICTY) zatvara se krajem
ove godine. Predmeti koji ostanu nezavršeni bit će okončani kroz tzv. Mehanizam
za međunarodne sudove, na čijem će čelu biti aktuelni glavni tužilac Serž
Bramerc (Serge Brammertz)
FOTO: Bramertz (Avaz)
U ekskluzivnom razgovoru za
“Avaz” on ističe da mu je prioritet ekspeditivno završavanje suđenja
i žalbenih postupaka. U predmetu ”Stanišić i Simatović” suđenje će biti ponovljeno
i ono počinje već 13. juna. U žalbenom postupku su predmet ”Karadžić”, u
kojem je Tužilaštvo podnijelo žalbu, te predmet ”Šešelj”, u kojem se očekuje
drugostepena presuda krajem ove ili početkom iduće godine.
Žalba Mladića
Bramerc očekuje mogućnost žalbe i u
predmetu ”Mladić”.
– Moj prioritet je i lociranje i hapšenje
osmorice preostalih bjegunaca s Tribunala za Ruandu. Trojici od osmorice
bjegunaca će se suditi na Mehanizmu. Konačno, tu smo i da pomognemo nacionalnim
pravosuđima u krivičnom gonjenju za međunarodne zločine počinjene u bivšoj
Jugoslaviji i Ruandi – kaže Bramerc.
Kakvom ocjenjujete saradnju BiH, ali i
država u regionu s Tužilaštvom Tribunala u Hagu? Nema napretka u zahtjevima
OTP-a kada su u pitanju Srbija i slučaj ”Šešelj“?
– Kao što sam spomenuo u posljednjem
izvještaju Vijeću sigurnosti, koji sam podnio krajem prošle godine, imamo
adekvatan pristup dokumentima, arhivima i svjedocima u sve tri zemlje – Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
Što se tiče neizvršenih naloga za hapšenje
u predmetu za nepoštivanje Suda ”Jojić i drugi”, predsjednik Tribunala je
iznio taj problem pred Vijećem sigurnosti UN-a i očekujem da će sigurno to
ponovo uraditi u svom sljedećem izvještaju. Očigledno je da to veoma zabrinjava
i nas u Tužilaštvu, zato što se radi o vrlo ozbiljnim navodima: tri člana
Radikalne stranke optužena su da su prijetila, zastrašivala i nudila mito
dvojici svjedoka u procesu protiv Vojislava Šešelja. Taj predmet nije riješen
od januara 2015. godine.
Bjegunci nisu jedini problem u vezi s
pravdom za ratne zločine u Srbiji. Situacija generalno ne ide u dobrom pravcu.
Pozdravljamo, nakon dugotrajnog odgađanja, imenovanje novog tužioca za ratne
zločine i unaprijed se radujemo saradnji s gospođom Snežanom Stanojković.
Ima li otvorenih pitanja u odnosima s
Tužilaštvom, odnosno Sudom, kada je BiH u pitanju?
– Nema otvorenih pitanja. Vrlo dobro
sarađujemo s vlastima BiH, a to smo i potvrdili u posljednjem izvještaju Vijeću
sigurnosti.
Kakvim vidite stanje u bh. pravosuđu? Dosta
skandala potreslo je tu ustanovu u posljednje vrijeme…
– Redovno se sastajem s kolegama u
Tužilaštvu i Sudu BiH. Do sada smo dobro sarađivali, a saradnja se čak
poboljšala otkad je gospođa Tadić postala vršilac dužnosti tužioca. Razumijem
da ima značajnih izazova, ali činjenica da su problemi prepoznati i da se traže
rješenja pokazuje da sistem funkcionira. Naprimjer, vidjeli smo da postoji
trajni napredak u radu na složenim predmetima ratnih zločina, a to je veoma
važno. Ima još oko 5.000 osumnjičenih koji trebaju biti procesuirani za ratne
zločine, tako da puno toga još treba uraditi, a napredak koji vidimo ohrabruje.
Veoma cijenim to što su mi se tokom moje
posljednje posjete Sarajevu vršilac dužnosti tužioca Tadić i njeni saradnici
pridružili na sastanku s udruženjima žrtava i odgovorili na njihove upite.
Vidim da će dijalog s udruženjima žrtava biti još više olakšan, tako što će se
odrediti tužioci za direktan kontakt s udruženjima žrtava. Mislim da je veoma
važno da mi, tužioci, slušamo šta kažu žrtve i da im objasnimo šta radimo.
Prihvaćene preporuke
Izvještaj gospođe Korner u početku je oštro
dočekan, provode li se sada ipak aktivnosti u pravosudnom sistemu BiH prema
njenim preporukama?
– Svrha analize koju je naručio OSCE i koju
je napravila sutkinja Džoana Korner (Joanna) bila je da se identificiraju
područja u kojima dolazi do ometanja procesuiranja ratnih zločina na
nacionalnom nivou i da se razmotri koji koraci se mogu napraviti da se stanje
popravi i da se postignu ciljevi nacionalne strategije za ratne zločine. Znači,
to je urađeno da se identificiraju izazovi i nedostaci o kojima smo upravo
govorili i da se reagira na te nedostatke, da se nađu adekvatna rješenja.
V. d. tužioca Gordana Tadić je prihvatila
preporuke i sada poduzima korake da riješi te izazove i tu vidimo neke
pozitivne rezultate. Naprimjer, više optužnica sada je potvrđeno, a da nisu
vraćene na reviziju, što je bio jedan od problema koje je sutkinja Korner
identificirala, i podignuto je više optužnica u složenim predmetima.
Optužili smo 161 osobu
– Žalosno je da se nakon 24 godine
procesuiranja ratnih zločina na međunarodnom i nacionalnom nivou zločini još
negiraju, da se ne prihvataju utvrđene činjenice i da se veličaju ratni
zločinci. To vrijeđa i bolno je za žrtve koje zaslužuju da svi prepoznaju i
priznaju zločine koji su nad njima počinjeni.
Mislim da je Tribunal napravio nevjerovatno
važan posao. Ima tu mnogo uspjeha, a svakako ima područja gdje smo mogli
uraditi više. Optužili smo 161 osobu za genocid, zločine protiv čovječnosti
i/ili ratne zločine. Niko nije u bijegu, a to je uspjeh koji do sada, nažalost,
još nijedan međunarodni sud nije postigao. Pred Tribunalom je suđeno 111 osoba,
Tužilaštvo je osiguralo 83 osuđujuće presude, a 19 optuženih je oslobođeno optužbi.
(TBT)
