PORTRETI
U članku objavljenom ove sedmice u New York Timesu,
visokopozicinirani član Fataha, Barghouti, objasnio je da je štrajk jedini
način da se ostvare prava zatvorenih Palestinaca.
FOTO: (public)
Pritvoreni palestinski političar Marwan Barghouti trenutno
predvodi štrajk glađu u izraelskim zatvorima zahtijevajući na taj način bolje
uvjete za palestinske zatvorenike.
U članku objavljenom ove sedmice u New York Timesu,
visokopozicinirani član Fataha, Barghouti, objasnio je da je štrajk jedini
način da se ostvare prava zatvorenih Palestinaca.
Barghoutijev članak je razbjesnio izraelskog premijera
Benjamina Netanyahua koji je u utorak palestinskog vođu opisao kao „teroristu“.
The New York Times je kasnije promijenio svoj opis
Barghoutija, istaknuvši da ga je izraelski sud 2004. osudio zbog ubistva.
Tada su izraelske vlasti smjestile Barghoutija i ostale prevodnike
štrajka glađu u samicu.
Trajni štrajk glađu je pokrenut u ponedjeljak, na Dan palestinskih
zatvorenika.
Spisak zahtjeva štrajkača uključuje češće posjete u zatvoru,
bolju medicinsku njegu i bolji tretman palestinskih zatvorenica.
Borba
U palestinskim krugovima Barghouti uživa znatno poštovanje
zbog njegove stalne borbe protiv višedecenijske izraelske okupacije i zbog
njegovog relativno umjerenog pristupa kad je riječ o unutrašnjim poslovima
Palestine.
Barghouti je rođen 1958. u selu Kobar, sjeverozapadno od
Ramallaha, grada na Zapadnoj obali.
Kad mu je bilo 15 godina priključio se pokretu Fatah,
preminulog palestinskog lidera Yassera Arafata. Tri godine kasnije, 1976.
izraelske vlasti uhapsile su ga prvi put.
Nakon puštanja na slobodu 1983., upisao se na Bir Zeit
univerzitet u Ramallahu gdje je bio na čelu studentskog vijeća, a diplomirao je
historiju i političke nauke.
Barghouti je kasnije odigrao vodeću ulogu u Prvoj intifadi
(„ustanku“) protiv izraleske okupacije (1987-1994) kada je učestvovao u
aktivnostima pružanja otpora na Zapadnoj obali.
Izraelci su ga opet uhapsili zbog njegove uloge u ustanku i
deportirali ga u Jordan, gdje je ostao sedam godina.
1989., na petoj konferenciji Fataha u Tunisu Barghouti je
izbaran u utjecajno Revolucionarno vijeće pokreta postavši tako njegov najmlađi
član.
1994. vratio se na Zapadnu obalu nakon potpisivanja Mirovnog
sporazuma iz Osla između Izraela i
Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) predvođene Fatahom.
Dvije sedmice nakon njegovog povratka, na sastanku lidera
Fataha, Barghouti je jednoglasno izabran da predvodi pokret na Zapadnoj obali,
koja je, uprkos mirovnom sporazumu, ostala pod izraelskom okupacijom.
Dvije godine kasnije, izabran je u Palestinsko zakonodavno
vijeće (parlament) koje je osnovano nakon Sporazuma iz Osla.
Barghouti je također odigrao bitnu ulogu u Drugoj intifadi
(poznatoj kao „Al-Aqsa intifada“), koja je izbila 2000. nakon što je izraelski
političar Ariel Sharon – uz pratnju policijskih jedinica – silom ušao u prostor
jerusalemske džamije Al-Aqsa.
Kada su ga izraelske vlasti opet uhapsile 2002., Sharon,
tada izraelski premijer, izjavio je: „Žalim što je Bargouti uhapšen živ; bilo
bi mi držae da vidim njegov pepeo u posudi.“
Prema navodima ljudi bliskih Barghoutiju, vođa Fataha je bio
meta nekoliko neuspjelih pokušaja ubistva izraelskih obavještajnih agencija.
Cijena slobode
U maju 2004. sud u Tel Avivu je osudio Barghoutija – koji je
vodio oružano krilo Fataha tokom ustanka – za pet ubistava.
Ukupno je osuđen na golemih 5 doživotnih kazni i 40 godina u
zatvoru.
Komentirajući nemilosrdnu kaznu, Barghouti je tada kazao:
„Ako je cijena slobode mog naroda da izgubim vlastitu slobodu, spreman sam je
platiti.“
Nakon Arafatove smrti, Barghouti, uprkos njegovom
zatočeništvu, utkrivao se sa Mahmoudom Abbasom za predsjednika Palestinske
samouprave predvođene Fatahom, ali je kasnije predao svoju kandidaturu.
Na šestom kongresu Fataha u Betlehemu 2009., Barghouti je
izabran u Centralni komitet Fataha. Ponovo je izabran na sedmom kongresu
pokreta, održanom u Ramallahu krajem 2016.
2010. Barghouti je doktorirao u oblasti političkih nauka na
Institutu Arapske lige za istraživanje i studije, a svoju doktorsku disertaciju
je napisao u izraleskom zatvoru Hadarim.
Bargouti je napisao i objavio nekoliko knjiga tokom svog
zatočeništva, uključujući „Obećanje“, „Opiranje hapšenju“ i „Dan u samici“.
Imajući u vidu njegovu popularnost među Palestincima,
izraelske vlasti su odbile uključiti ga razmjenu zatvorenika 2011. između
Izraela i Palestinskog pokreta otpora Hamasa iz Gaze.
(TBT)