EVROPA
Ukrajina pred Međunarodnim sudom pravde tuži Rusiju zbog
„terora“ u Donbasu i diskriminacije manjina na Krimu. Bivši sudija tog suda
Bruno Zima za DW kaže da su procesi protiv velikih sila „komplicirani“
FOTO: (AP)
Proces koji je počeo danas (6. mart) mogao bi da bude jedan
od najspektakularnijih posljednjih godina. Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu
krenuće se sa preliminarnim saslušanjima u procesu koji Ukrajina pokreće protiv
Rusije. Najprije će najviši sud UN četiri dana odvojeno saslušavati strane.
Na 45 stranica tužbe detaljno se govori o navodnim kršenjima
konvencija UN. Vlada u Kijevu najprije tvrdi da je Rusija podrškom
separatistima u oblasti Donjecka i Luganska prekršila međunarodnu konvenciju o
suzbijanju finansiranja terorizma. Separatisti su tu opisani kao „ilegalne
oružane grupe“ koje djeluju uz „odlučujuću rusku podršku“.
Rusija odbacuje tvrdnje da na bilo koji način pomaže borce u
Donbasu.
Drugi dio tužbe razmatra stanje u kojem su se našli krimski
Tatari i etnički Ukrajinci kao manjine nakon što je Rusija prisvojila Krim u
martu 2014. godine. Navodi se da Rusija na Krimu navodno krši odredbe
konvencije o sprečavanju rasne diskriminacije – između ostalog hapšenjima ili
zabranom medžlisa krimskih Tatara.
Kao dokazi su priloženi izvještaji UN, OEBS kao i izvještaj
međunarodnog tima o obaranju malezijskog civilnog aviona nad istočnom
Ukrajinom. Traže se i ratne reparacije.
Posljednja nada?
Tužba je podnijeta tek u januaru, skoro tri godine nakon što
su počeli događaji koji su njen predmet. Stručnjaci razlog vide u tome što su
smanjene šanse da Kijev pravdu istjera pred nekim drugim sudom – recimo
Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu koji je i osnovan kako bi se bavio ratnim
zločinima. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je krajem prošle godine rekao da
Rusija ne namjerava da ratifikuje Rimski statut kojim je ovaj sud osnovan. Isti
statut nije ratifikovala ni Ukrajina, ali je u ovom slučaju dodijelila Sudu
ograničeno punomoćje za dešavanja od kraja 2013. pa nadalje. U toku je
predistražni postupak.
Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Ukrajina
JE podnela već pet tužbi protiv Rusije, šesta je u pripremi. No ruski Ustavni
sud je odlučio da on ima zadnju reč kada je u pitanju primena kazni koje izriče
ovaj evropski sud. To se na kraju svodi na to da se odluke suda u Strazburu
praktično ne primenjuju na Rusiju.
Međunarodni sud pravde je druga priča. Osnovan je 1945. i
Rusija ga priznaje bez ikakvih ograničenja. Kao stalna članica Saveta bezbjednosti
UN, Rusija ima privilegiju da među petnaest sudija uvijek bude jedan ruski
državljanin. Ukrajina će za ovaj proces moći da imenuje jednog sudiju.
FOTO: (AP)
Kako onda to izgleda u praksi? Minhenski profesor
međunarodnog prava Bruno Zima je od 2003. do 2012. bio sudija ovog suda. U tom
periodu je Gruzija tužila Rusiju zbog rata u Južnoj Osetiji 2008. godine. Baš
kao i sada Ukrajina, i Gruzija se tada tužila na kršenje konvencije o zabrani
diskriminacije. „Bilo je veoma kontroverzno“, prisjeća se Zima u razgovoru za
DW. Najprije je tijesnom većinom od jednog glasa sud, do konačne odluke, pozvao
obje strane da prekinu sa kršenjem konvencije. Uslijedio je niz prigovora
Rusije nakon čega se 2011. sud proglasio nenadležnim.
Teško protiv sile
Zima misli da je nešto slično moguće i u ovom procesu.
Priznaje da je Međunarodnom sudu pravde „uvijek teško da se bavi slučajevima u
kojima su velike sile umiješane vojno“. Osim toga, konvencija o zabrani rasne
diskriminacije ima jednu začkoljicu – predviđa da, prije tužbe pred
Međunarodnim sudom, dvije strane moraju voditi „ozbiljne pregovore“. Doduše,
Rusija i Ukrajina o konfliktu u Donbasu zaista pregovaraju po formatu iz
Minska. Ali o Krimu u Rusiji odbijaju svaki razgovor.
Profesor Zima očekuje da proces potraje do tri godine. „U
aprilu bi već mogla da bude preliminarna odluka, godinu dana kasnije bi se
odlučilo o nadležnosti, a godinu do godinu i po dana potom bi mogla da padne
konačne odluka.“ Vjeruje da bi, s obzirom na dosadašnje iskustvo, i donošenje
privremene odluke bilo uspjeh za Ukrajinu.
U Kijevu nade polažu u jedan stariji slučaj. Naime 1986. je
Međunarodni sud pravde pozitivno odlučio po tužbi Nikaragve protiv SAD. Radilo
se o američkoj vojnoj podršci takozvanim Kontrasima u krvavoj borbi protiv ljevičarske
vlade. Ustanovljeno je da su SAD prekršile međunarodno pravo. „SAD nisu platile
kaznu, ali je to bio veliki propagandni uspjeh za malu Nikaragvu. Također,
slučaj je donio sudu simpatije kao zaista nezavisnoj instituciji UN“, sjeća se
Zima.
(TBT, DW)