Ukrašavanje ruku kanom, bijele haljine, palestinski vez i tradicionalna marama kefija postali su neizostavni dijelovi njenog scenskog identiteta kroz koje spaja tradiciju i modernu modu. Tokom nastupa kod Stephena Colberta nosila je kefiju od čipke preko svojih uvojaka, ističući da joj taj odjevni predmet daje osjećaj moći i predstavlja duboku vezu s njenim arapskim korijenima. Prema njenim riječima, međunarodni mediji palestinsku kulturu prečesto prikazuju jednodimenzionalno, zbog čega je došlo vrijeme da se svijetu pokaže i druga strana, koja nosi ljepotu i umjetničku istinu
“Živim svoj san”, poručila je pjevačica Elyanna publici kada je u januaru 2025. godine izašla na scenu kao predgrupa bendu Coldplay. “Velika je čast biti ovdje večeras, govoriti i pjevati na arapskom jeziku i dijeliti svoju kulturu”, izjavila je u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. “Želim da se svi pomolimo za nadu, za svjetlost, za mir. Da se pomolimo za Palestinu, Liban, Bliski istok i cijeli svijet.”
Danas ona učvršćuje svoju poziciju jedne od vodećih arapskih pop zvijezda na globalnoj sceni, a njen glas nalazi se i na zvaničnoj muzičkoj pozadini Svjetskog prvenstva u fudbalu s pjesmom “Illuminate”, koju izvodi u saradnji s kanadskom pjevačicom Jessie Reyez. “Vaša palestinska djevojka stiže na FIFA Svjetsko prvenstvo”, napisala je Elyanna na Instagramu, najavljujući svoj nastup na ceremoniji otvaranja u Meksiko Cityju 11. juna.
Elyanna, rođena kao Elian Marjieh prije dvadeset i četiri godine u Nazaretu na sjeveru Izraela, prije devet godina preselila se s porodicom u Sjedinjene Američke Države. Muzičku karijeru započela je s devetnaest godina, pjevajući obrade arapskih klasika poput pjesme “Ahwak” Abdela Halima Hafeza i “Enta Eih” Nancy Ajram, ali i hitova poput Rihannine pjesme “Diamonds”. Njen brat Feras, koji je takođe muzičar, podstakao je njen talenat i usmjerio je ka profesionalnom bavljenju muzikom, zbog čega mu pjevačica javno pripisuje zasluge za svoj brzi uspon.
U njenom porodičnom domu preplitali su se najrazličitiji muzički uticaji, od Julia Iglesiasa i Arethe Franklin do egipatske dive Umm Kulthum i sirijskog pjevača Georgea Wassoufa. Njena majka je palestinska pjesnikinja, djed po majci bio je izvođač zajala, tradicionalne libanske narodne poezije koja se izvodi na palestinskim svadbama, dok je njena baka po ocu bila pijanistkinja u čileanskom gradu Viña del Mar.
Nakon što je objavila dva kraća albuma, Elyannu je uočio producent Wassim Sal Slaiby, poznat po saradnji s kanadskim muzičarem The Weeknd. On je prepoznao njen potencijal i sugerisao joj da pjeva isključivo na arapskom jeziku, što je bio potez ispred svog vremena, s obzirom na to da su engleskim govornim područjem do tada dominirali isključivo hitovi na španskom jeziku zahvaljujući zvijezdama poput Bad Bunnyja i Rosalíje.
Taj rizik se isplatio. Godine 2023. Elyanna je ušla u historiju kao prva umjetnica koja je izvela kompletan nastup na arapskom jeziku na prestižnom festivalu Coachella, nakon čega je uslijedilo i gostovanje u emisiji “The Late Show sa Stephenom Colbertom”, što je bio prvi takav slučaj u historiji tog televizijskog šoua.
Prošle godine objavila je svoj debitantski album “Woledto” (“Rođena sam”), koji muzička kritika opisuje kao trenutak njenog umjetničkog i ličnog ponovnog rođenja. Na albumu se izdvajaju pjesme “Ganeni” i “Al-Sham”, kao i numera “Sad in Pali” u kojoj je vješto inkorporirala elemente tradicionalnog zajala. Spoj kulturnog identiteta i povećanog interesa svjetske javnosti za sudbinu palestinskog naroda tokom rata ubrzao je njenu karijeru. Na festivalu Governors Ball u New Yorku izvela je pjesmu “Ghosn Zeytoun” (“Maslinova grančica”), dok su se na ekranu iza nje pojavile riječi “Sve oči uprte u Rafah”, grad koji je postao simbol humanitarne krize.
Ukrašavanje ruku kanom, bijele haljine, palestinski vez i tradicionalna mahrama kefija postali su neizostavni dijelovi njenog scenskog identiteta kroz koje spaja tradiciju i modernu modu. Tokom nastupa kod Stephena Colberta nosila je kefiju od čipke preko svojih uvojaka, ističući da joj taj odjevni predmet daje osjećaj moći i predstavlja duboku vezu s njenim arapskim korijenima. Prema njenim riječima, međunarodni mediji palestinsku kulturu prečesto prikazuju jednodimenzionalno, zbog čega je došlo vrijeme da se svijetu pokaže i druga strana, koja nosi ljepotu i umjetničku istinu.
Međutim, uprkos međunarodnom uspjehu, arapski svijet ne pokazuje uvijek isti entuzijazam prema njenom radu, te Elyanna nerijetko biva izostavljena s velikih regionalnih festivala. Njen modni stil i scenska estetika izazivaju oštre polemike na društvenim mrežama. Dok je jedni vide kao progresivan i oslobođen glas mlade generacije, kritičari tvrde da je prešla kulturne i religijske granice.
Nakon što je u svoje nastupe unijela elemente povezane s islamskom kulturom, našla se na meti kritika jordanske spisateljice Dyale Bataineh, koja je njen nastup ocijenila kao nepoštovanje religije, javno propitujući i simboliku oka na njenoj ruci. Činjenica da na koncertima nosi izazovnu odjeću i nastupa u pratnji muških i ženskih plesača izazvala je negativne komentare i među konzervativnijom publikom koja smatra neprimjerenim spajanje borbe za Palestinu s takvim scenskim izrazom.
Američki novinari pokušavaju njen rad smjestiti u širi sociološki okvir, primjećujući da ona nije tipična angažovana nezavisna umjetnica ili protestna pjesnikinja, već rijedak primjer mlade palestinske autorice iza koje stoji moćna američka muzička industrija. U analizi jevrejske publikacije The Forward ističe se da mlada publika na Zapadu danas stavove o izraelsko-palestinskom konfliktu često formira upravo na osnovu istupa pop zvijezda i modela, poput sestara Gigi i Belle Hadid, pri čemu Elyanna igra sličnu ulogu. U svojim intervjuima ona nikada ne izgovara riječ “Izrael”, već isključivo potencira svoj palestinski identitet, poručujući da će o Palestini govoriti na svakoj, pa i najvećoj svjetskoj pozornici.
Nakon događaja od 7. oktobra, društveno-politička realnost postala je još napetija za sve umjetnike arapskog porijekla unutar Izraela. Mnogi od njih suočili su se s ozbiljnim posljedicama zbog svojih javnih istupa, što ilustruje i slučaj pjevačice Dalal Abu Amneh, koja je privedena nakon što je na društvenim mrežama objavila kur'anski ajet i palestinsku zastavu.
Priča o uspjehu Elyanne otvara pitanje kako bi njena karijera izgledala da je ostala u zemlji i da li bi uopšte uspjela izaći iz okvira lokalne sredine u Nazaretu. Njen put reflektuje ogroman, ali često nerealizovan potencijal mladih arapskih umjetnika u Izraelu koji pokušavaju pronaći svoj prostor. Sve dok se palestinski nacionalni simboli, poput kefije, u izraelskom društvu posmatraju kao bezbjednosna i politička provokacija, teško je zamisliti razvoj snažne i slobodne arapske kulturne industrije na tom prostoru.
(TBT, Haaretz)
