REGIONAL
List Foreign Policy obavio je analizu odnosa Beograda i
Prištine nakon pobjede Donalda Trumpa, poslije koje će uslijediti “puno
ispipavanja terena u narednim nedjeljama i mjesecima”
FOTO: (public)
Prva žrtva nestabilnosti uzrokovane politikom američkog predsednika
Donalda Trumpa možda neće biti Ukrajina ili baltičke zemlje, već mala zemlja na
Balkanu – Kosovo, počinje svoju reportažu s Kosova list Foreign Policy.
“Od proglašenja nezavisnosti 2008. Kosovo je priznalo
113 zemalja. Rusija i Kina, međutim, nisu među njima. Sjedinjene Države su ga,
s druge strane, priznale među prvima. I ne samo to, snažno su lobirale za
Kosovo na međunarodnoj sceni. Više od 4.200 NATO vojnika, uključujući i 650
američkih, stacionirani su na Kosovu. U kratkom razgovoru s Trumpom prije
njegove inauguracije, ambasadorka Kosova u Washingtonu rekla je dolazećem predsjedniku
da predstavlja “narod koji je usmjeren najviše proamerički na
zemlji”. No, dolaskom Trumpa s geslom “Prvo Amerika”, međutim,
nije sigurno da će Kosovo biti prioritet.
Nije tajna onda zašto su emocije na Kosovu bile velike tokom
američkih izbora. U zemlji dominiraju Albanci, koji su ostali veliki ljubitelji
Clintona. Osim što imaju statuu Billa Clintona, u Prištini je nekoliko radnji
nazvanih po Hillary Clinton. Ali Kosovo je također i dom ljudi srpske
nacionalnosti koji žive uglavnom na sjevernom dijelu zemlje, i koji se osjećaju
zarobljeni između Beograda i Prištine, a podržali su Trumpa dijelom iz želje da
zavaraju sistem, priča analitičar Branislav Nešović koji je iz Leposavića, najsjevernije
opštine na Kosovu”, piše Foreign Policy.
List dalje navodi da je “američka kampanja s pažnjom
praćena i u susjednoj Srbiji”.
“Lider srpskih radikala Vojislav Šešelj predvodio je
mitinge za podršku Trumpu prošlog ljeta kada je potpredsjednik SAD Jo Biden bio
u posjeti Beogradu. Šešelj je svesrdno pozvao srpske Amerikance da glasaju za
Trumpa ‘za budućnost Srbije’. Kada je Trump pobijedio, Šešelj je u srpskom
parlamentu pustio pjesmu posvećenu Trumpu čiji su autori članovi srpske
dijaspore u Milwaukeeu”, navodi list.
U pjesmi se pozdravlja činjenica da će Trump i Putin biti
vladari svijeta i izražava se nada da će Trump kao što je obećao u kampanji
deportovati muslimane iz Sjedinjenih Država, navodi se u ovom tekstu. List
navodi i da je Marko Đurić, srpski političar koji učestvuje u pregovorima za
normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, rekao da su s bocom šampanjca slavili Trumpovu
pobjedu.
“Srbija, koja je kandidat za ulazak u Evropsku uniju,
ali i održava bliske odnose s Rusijom, vidi Trumpa, u odnosu na Putina, kao
dobru stvar”, piše Foreign Policy i naglašava da je na sjeveru Kosova
tendencija za ponovnim spajanjem sa Srbijom najizraženija i da su se “dan
nakon američkih izbora, plakati ukrašeni Trumpovom slikom s ponosom dijelili”.
Tenzije su porasle kada su Srbi pokušali da pošalju novi voz
koji su im donirali Rusi, iz Beograda do Mitrovice, podsjeća Foreign Policy.
Florian Biber, direktor Centra za jugostične evropske
studije na Univerzitetu u Gracu kaže da je malo vjerovatno da će Srbija zaista
obistiniti nešto iz krimskog modela. Uostalom, zemlja još uvijek ima aspiracije
ulaska u EU, a Rusija nije poslala jasne signale da stoji iza ideja srpskih
nacionalista, navodi on. Ipak, kaže kako misli da Trumpov dolazak na vlast
znači da će biti puno ispipavanja terena u narednim nedjeljama i mjesecima.
Neki analitičari povezuju i tajming incidenta s vozom i
retorike koja je potom uslijedila sa Trumpovom pobjedom. Do sada, sudbina
Kosova je dobila malo pažnje tokom burnih razdoblja tranzicije američke vlasti
i prvih nekoliko dana nove administracije. Tek James Mattis, novi američki
ministar odbrane, prilikom saslušanja u Kongresu kratko je prokomentarisao
američku predanost Kosovu, rekavši kako je to “primjer onoga šta se događa
kad međunarodna zajednica, na čelu s Amerikom, preuzme obvezu odbrane interesa
i vrijednosti.”
Nije, međutim, poznato je li to i stav samog predsjednika Trumpa,
navodi Foreign Policy.
(TBT, FP)