MARKER
Skrivanje „Ljiljana“ od simpatizera lika i djela Alije Izetbegovića, može ukazati i na
trag ko je zaista stajao iza gašenja lista „Ljiljan“!
FOTO: Izetbegović,
Delić (Agencije)
Na današnji dan
prije 13 godina preminuo je prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i
Hercegovine Alija Izetbegović. Stranku demokratske akcije (SDA)
nakon njegove smrti predvodio je rahmetli Sulejman Tihić, a danas je na čelu
SDA Alijin sin Bakir Izetbegović.
Odluku o
povlačenju iz političkog života donio je 2000. godine. Tri godine poslije, 19.
oktobra, Alija Izetbegović je umro, a sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači
u Sarajevu, gdje je na 4. godišnjicu smrti predsjednika 19. oktobra 2007.
otvoren muzej „Alija Izetbegović“.
Kroz niz
fotografija i ličnih predmeta prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne
i Hercegovine oslikava se lik i djelo ličnosti koja je obilježila značajan dio
moderne historije Bosne i Hercegovine.
Međutim, među
svim navedenim eksponatima koji asociraju i govore o liku i djelu rahmetli Izetbegovića, nema ratnog
izdanja tada najtiražnijeg lista „Ljiljan“.
Ovo je uočljivije, jer su izložene druge novine pa čak i „Slobodna
Bosna“, začudnije ako se zna da je sam Alija Izetbegović u svojim referatima
ratnog uspjeha navodio i list „Ljiljan“.
Nema nikakve
dileme da je posmrtno o svim projektima vezanim za ime Alije Izetbegovića
rukovodio njegov sin Bakir. Tako je mimo konkursa dao mladom anonimnom
arhitekti, poznatom kao zetu Midhat ef. Ćelebića, da uradi arhitektonsko
rješenje turbeta. Autorska prava na sabrana djela Alije Izetbegovića Bakir je
(pro)dao svom tadašnjem pajdašu Senadu Šahinpašiću Šaji itd.
Skrivanje „Ljiljana“ od simpatizera lika i djela Alije Izetbegovića, može ukazati i na
trag ko je zaista stajao iza gašenja lista „Ljiljan“!
(TBT, N.L.)
