“Razmjeri proizvoljnog i diskriminirajućeg pritvaranja pripadnika ujgurskih i drugih pretežno muslimanskih skupina… mogu predstavljati međunarodne zločine, posebice zločine protiv čovječnosti”, navodi se u izvješću.
Izvješće zaključuje da su od 2017. do 2019., i potencijalno nakon toga, ljudi bili lišavani temeljnih prava.
Stotine hiljada Ujgura i drugih pripadnika manjinskih skupina stavljeno je u kampove za prisilni preodgoj, prema tvrdnjama skupina za ljudska prava i Ujgurima koji su pobjegli iz Kine.
Peking je odbacio optužbe i nazvao ih lažima. Kina je na izvješće odgovorila u dokumentu koji se prostire na 131 stranice, što je tri puta duže od samoga izvješća o navodnim zločinima.
Izvješće UN-a trebalo je biti objavljeno prošle godine, ali Bachelet je odgodila njegovo objavljivanje jer je mjesecima pregovarala s Kinom da joj se dopusti da putuje u tu zemlju.
Kina je pristala na zahtjeve, priopćio je njezin ured. Bachelet je otputovala u Xinjiang, ali se do kraja putovanja suzdržala od kritiziranja postupaka kineske vlade u regiji, što je izazvalo međunarodne kritike na njen račun.
Bachelet se zbog izvješća našla pod snažnim pritiskom i rekla je da joj je prošli tjedan skupina od 40 vlada poslala pismo u kojem je pozivaju da ga ne objavljuje.
Kina se oštro protivi objavi izvješća, rekla je u četvrtak Stalna kineska misija pri UN-ovom uredu u Ženevi.
Izvješće se temelji na pretpostavci krivnje, koristi lažne informacije i predstavlja farsu koju su isplanirali Sjedinjene Države, zapadne zemlje i protukineske snage, rekao je u izjavi objavljenoj na interneskoj stranici misiije Liu Yuyin, glasnogovornik Stane kineske misije u Ženevi.
Bachelet je 2018. preuzela čelnu dužnost UN-a za ljudska prava, a nije se kandidirala za drugi mandat. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres još nije imenovao njenog nasljednika.
(TBT, Mediji)
