• O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
Četvrtak, 23 Jula, 2026
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Kolumne

UJGURI BIJESNI NA „CRVENOG ZMAJA“ Rashid: Kina nije iskusila široko rasprostranjeni terorizam ili islamističku militantnost

29. Aprila 2016.
Share on FacebookShare on Twitter

KOLUMNA

Prisutno je i žestoko ušutkavanje islamskih tradicija
najveće muslimanske grupe u Kini. Zabranjeni su pozivi na molitvu sa džamija,
kao i post tokom mjeseca ramazana, zabranjen je ulazak u džamiju mlađima od 18
godina, a ujgurska kultura i jezik se ignoriraju

Piše: Ahmed Rashid, thebosniatimes.ba

Da li je Kina upravo izdala svoju prvu pomirljivu izjavu
prema etničkoj grupi ujgurskih muslimana koja je protjerivana godinama? I da li
je to uradila iz straha od sramote jer su ujgurski islamski militanti otišli
širom svijeta kako bi se borili za islamističke ciljeve?

Kineski premijer Li Keqiang, tokom govora pred šefom Komunističke
partije i stranačkim delegatima provincije Xinjiang, kao da je po prvi put
priznao duboku frustraciju koju osjećaju mladi Ujguri, brisanje ujgurske
kulture i, što je najteže, manjak poslova u provinciji.

“Dozvolite ljudima, naročito mladima, da se bave nečim
i zarade novac”, kazao je okupljenima na kineskom godišnjem zasjedanju
Parlamenta.

Pozvao je privatne kompanije da investiraju u Xinjiang i
većinsko stanovništvo, Han Kineze, da se više druže s ujgurskom braćom.

“Razvoj i stabilnost Xinjianga zasnivaju se na
nacionalnom i etničkom jedinstvu i nacionalnoj sigurnosti”, dodao je
(navodi Reuters).

Višegodišnje drakonske mjere su nametnute za 10 miliona
Ujgura koji žive u Xinjiangu, a koji su postali manjina ogromnim doseljavanjem
Han Kineza, koje je dovela Vlada.

Žestoko ušutkavanje

ADVERTISEMENT

Prisutno je i žestoko ušutkavanje islamskih tradicija
najveće muslimanske grupe u Kini. Zabranjeni su pozivi na molitvu sa džamija,
kao i post tokom mjeseca ramazana, zabranjen je ulazak u džamiju mlađima od 18
godina, a ujgurska kultura i jezik se ignoriraju.

Kako se povećava etnički i vjerski progon, tako i napadi
Ujgura na snage sigurnosti i Han Kineze. Međutim, umjesto da kazni nekoliko
islamističkih militanata ili nacionalista koji traže nezavisnost, Kina je viktimizirala
i kaznila cijelu ujgursku zajednicu.

Kineski potezi se sve više u muslimanskom svijetu prikazuju
kao rat protiv samog prakticiranja islama. S druge strane, kineski zvaničnici
tvrde kako su ugasili 200 terorističkih grupa i smaknuli 49 militanata u
Xinjiangu od 2014. godine.

Skoro dvije decenije se ujgurski militanti obučavaju i bore
u Afganistanu i Pakistanu s talibanima i drugim grupama iz Centralne Azije, što
veoma ljuti Kineze.

U posljednje vrijeme su Ujguri počeli napadati i snage sigurnosti
u Xinjiangu, obično noževima i palicama, a ne s eksplozivima i
“kalašnjikovima”.

Susjedne države

Kina je zatražila od susjednih država da ne pružaju utočište
Ujgurima. Pakistan je prognao Ujgure, ali su mnogi samo prešli granicu u
Afganistan, gdje su se priključili talibanima, kako bi oborili Vladu u Kabulu.

Krajem prošle godine stotine Ujgura pristupili su talibanima
i Islamskom pokretu Uzbekistana, kako bi nakratko osvojili sjeverni
afganistanski grad Kunduz, koji se nalazi na granici s Centralnom Azijom.

ADVERTISEMENT

No, Kinezi su sada zabrinuti i uplašeni zbog dramatičnog
ujgurskog prisustva u drugim ratnim zonama. Iz Afganistana, ujgurski militanti
su se preselili u Siriju i Irak, kako bi se borili za razne ekstremističke
grupe.

Najstarija grupa ujgurskih militanata potiče iz 1990-ih i
sebe naziva Islamskim pokretom Istočnog Turkestana i bila je lojalna i Osami
bin Ladenu i Mullah Mohammedu Omaru od talibana – obojica su sada mrtvi. No,
sada je promijenila ime u arapskom svijetu i samu sebe naziva Turkistanskom
islamskom partijom.

Ujguri su u Siriji formirali vlastite jedinice i sklopili
savezništva s drugim jedinicama iz Centralne Azije, a koje čine borci iz
Tadžikistana, Uzbekistana, Kirgistana i drugdje. Oni se većinom bore za Front
al-Nusra, koji je povezan s Al-Kaidom.

Međutim, ujgurski militanti proširili su se i na Tajland i
Maleziju – države koje su ključne za kinesku nacionalnu sigurnost, trgovinu,
investicije i dobre susjedske odnose.

Prošlog augusta Ujguri su navodno izveli smrtonosnu eksploziju
u kojoj je poginulo 20 osoba u hramu u Bangkoku, koji je bio pun kineskih
turista. Dva sumnjivca koja su kasnije uhapšena su ujgurski muškarci.

Mjesec dana ranije tajlandske vlasti su deportirale 100
ujgurskih izbjeglica koji su tražili azil u Tajlandu, a vjeruje se kako su
napadi odmazda za one koji su silom vraćeni u Kinu.

Ujguri u Indoneziji

I u Indoneziji se Ujguri bore uz lokalne islamističke
militante. U januaru su indoneški obavještajni zvaničnici kazali kako se Ujguri
prijavljuju u grupu ISIL-a koju predvodi Abu Wardah Santoso, najtraženiji
militant ove države.  Ujguri putuju
Burmom, Tajlandom i Malezijom kako bi stigli do sjedišta Santosa, koje se
nalazi u džunglama otoka Sulawesi.

Marta 16. indoneške sigurnosne snage ubili su dva ujgurska
militanta u Sulawesiju. Sada postoji bliska saradnja indoneških i kineskih
vlasti kako bi se obuzdao priliv Ujgura koji ilegalno dolaze u Indoneziju.

Tužno je što je prisustvo i militantnost Ujgura u
Jugoistočnoj Aziji potiče od Ujgura koji su bježali iz domovine kao izbjeglice
zbog progona i viktimizacije. Loše su tretirani u državi u koju su došli i koja
im nije dala azil, a potom su postali mete radikalizacije.

Kina nikada nije iskusila široko rasprostranjeni  terorizam ili islamističku militantnost i
svako nije pokušala izvesti bilo šta od toga. Sada joj prijete obje opasnosti i
susjedne države sumnjaju u kinesku sposobnost da se prema ujgurskom
stanovništvu odnosi korektno i obuzda navedene trendove. Nedavni istupi
kineskih zvaničnika možda postavlja novi, više pomirljiviji trend.


(The Bosnia Times, Al Jazeera)

ShareTweet
ADVERTISEMENT

Preporučeno

KULTURNA REINTEGRACIJA Latić: Bosanskohercegovačka kultura – najvažniji kohezivni faktor za ujedinjavanje zemlje

prije 15 sati
RAT SE ARAPIMA VRAĆA KUĆI: Kako sukob Saudijske Arabije i Huta oko aerodroma u Sani prijeti povratkom rata u Jemen

RAT SE ARAPIMA VRAĆA KUĆI: Kako sukob Saudijske Arabije i Huta oko aerodroma u Sani prijeti povratkom rata u Jemen

prije 15 sati
TRUMP NOSI OVAJ ZLOČIN NA DUŠI: Objavljujemo imena i fotografije iranske djece koju su Amerikanci ubili raketom

TRUMP NOSI OVAJ ZLOČIN NA DUŠI: Objavljujemo imena i fotografije iranske djece koju su Amerikanci ubili raketom

prije 15 sati
UHLJEBISTAN SJA U PUNOM SJAJU: Sve se urušava, a povlaštenoj kasti nikada bolje

UHLJEBISTAN SJA U PUNOM SJAJU: Sve se urušava, a povlaštenoj kasti nikada bolje

prije 2 dana
U PRAVO VRIJEME: Zašto zemlje Perzijskog zaljeva ulažu milijarde u Afriku

U PRAVO VRIJEME: Zašto zemlje Perzijskog zaljeva ulažu milijarde u Afriku

prije 2 dana
DRUGA FAZA ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izraelski dozeljenici krenuli prema Gazi da je okupiraju i nasele

DRUGA FAZA ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izraelski dozeljenici krenuli prema Gazi da je okupiraju i nasele

prije 2 dana
LATIĆEVA EPOPEJA Isanović: Kružna slika svijeta romana “Ždralovi sa istoka”

LATIĆEVA EPOPEJA Isanović: Kružna slika svijeta romana “Ždralovi sa istoka”

prije 2 dana
The Bosnia Times

© 2023 - Sva prava pridržana

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

No Result
View All Result
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business