Tokom jula, sporazum o prekidu vatre između Saudijske Arabije i Huta, sklopljen 30. marta 2022. godine, našao se na najvećoj kušnji do sada, jer su obje strane po prvi put nakon četiri godine razmijenile vatru.
Do zaoštravanja situacije došlo je u trenutku kada su Huti i Iran aktivno pokušali preći važnu “crvenu liniju” ponovnim uspostavljanjem direktnih letova iz Teherana za Sanu – glavni grad Jemena pod kontrolom Huta – prvi put od 2015. godine.
Napetosti oko Sane
Napetosti su eskalirale 3. jula, kada je avion iranske kompanije “Mahan Air”, leteći direktno iz Teherana, sletio u Sanu kako bi preuzeo delegaciju Huta koja je prisustvovala sahrani pokojnog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.
Avion je sletio bez odobrenja međunarodno priznate vlade Jemena, kao ni njenog saveznika, Saudijske Arabije. Huti su odmah optužili Saudijsku Arabiju da pokušava spriječiti slijetanje, tvrdeći da su ispalili rakete protivvazdušne odbrane kako bi prisilili saudijske borbene avione na povlačenje, te su zaprijetili napadima na saudijske aerodrome kao odgovor.
Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom upozorila je narednog dana da će na svaki takav napad odgovoriti “odlučnošću i silom bez presedana”. Avion kompanije “Mahan Air” vratio se u Teheran.
Deset dana kasnije, još jedna letjelica koja je letjela iz Teherana ušla je u zračni prostor Jemena. Ovog puta Saudijska Arabija je reagovala; borbeni avioni ispalili su projektile na pistu aerodroma u Sani prije nego što je iranski putnički avion mogao sletjeti.
Avion je nekoliko sati kasnije sletio na jemenski međunarodni aerodrom Hodeidah, koji također kontrolišu Huti. Huti su uzvratili ispaljivanjem projektila i dronova na međunarodni aerodrom Abha u Saudijskoj Arabiji, a Kraljevina je saopštila da ih je presrela.
Saudijski napad na Sanu bio je prvi zabilježen još od 27. februara 2022. godine. Borbeni avioni koalicije predvođene Saudijskom Arabijom prethodno su bombardovali pistu tog međunarodnog aerodroma u aprilu 2015. kako bi spriječili slijetanje još jednog iranskog putničkog aviona.
Mohammed Al-Basha, osnivač američke konsultantske kuće “Basha Report”, istakao je da su Huti danima prije iranskog leta 13. jula pripremali aerodrome u Sani, Hodeidahu i Saadi. Takve pripreme predstavljale su “snažan pokazatelj” da su Huti očekivali napad Saudijske Arabije ili Izraela.
„Očekujem da ćemo vidjeti više direktnih letova između Teherana i Sane“, rekao je Al-Basha za The New Arab. „Ne mislim da će to biti održivo na duži rok.“
„Ako se ti letovi nastave, postoji realna mogućnost da piste i aerodromska infrastruktura u sjevernom Jemenu, koji je pod kontrolom Huta, budu teško oštećeni ili uništeni“, rekao je on.
Trenutno, „glavni put ka deeskalaciji“ vodi preko Muskata, glavnog grada Omana, gdje borave visoki pregovarači Huta i specijalni izaslanik UN-a za Jemen, Hans Grundberg.
„Oman komunicira sa Saudijskom Arabijom, a UN je u kontaktu s obje strane u nastojanju da se smanje tenzije“, rekao je Al-Basha.
Jemenac posmatra umjetnička djela koja prikazuju zabranu koju su Huti uveli za brodove povezane s Izraelom i SAD-om – usred izraelske blokade dopreme pomoći – postavljena uz zid glavne ulice.
Fatima Abo Alasrar, autorica publikacije ‘Ideology Machine’ (Mašinerija ideologije), koja se bavi autoritarnim informacionim sistemima, opisala je događaje od 13. jula kao jedan od najznačajnijih sukoba između Saudijske Arabije i Huta, s obzirom na to da se odigrao u „izuzetno krhkom trenutku“ za region.
„Iran otvoreno podržava direktne letove za Sanu, istovremeno zaobilazeći ograničenja u jemenskom zračnom prostoru koja su uvedena kako bi se prekinule mreže snabdijevanja Huta i zadržala kontrola nad pristupom teritoriji pod njihovom vlašću“, rekla je Alasrar za The New Arab.
„Čini se da je Teheran odlučan uspostaviti redovnu zračnu vezu koja bi mogla olakšati kretanje osoblja, a najvjerovatnije i transport finansijskih sredstava te drugog tereta.”
Iranski adut
Ryan Bohl, viši analitičar za Bliski istok i sjevernu Afriku u kompaniji za analizu rizika RANE, također je situaciju opisao kao „veoma ozbiljnu konfrontaciju”.
Ipak, on sumnja da Iran može uspostaviti bilo kakav održiv zračni koridor bez postizanja „diplomatskog dogovora” sa SAD-om, Izraelom i Saudijskom Arabijom, budući da bilo koja od tih sila može osujetiti takve pokušaje.
„Pitanje je hoće li Iran pokušati insistirati na tome, s obzirom na jasnu namjeru da iskoristi Bab al-Mandeb kao još jedan adut u odnosu prema SAD-u”, rekao je Bohl za The New Arab.
„Ako Iran bude insistirao na tome, mogli bismo svjedočiti brzom propadanju primirja, jer Saudijska Arabija ne bi željela uspostavljanje takve jasne veze. No, što se tiče samog primirja, namjera Saudijske Arabije ostaje ista: podržati međunarodno priznatu vladu, ostati po strani u sukobu i održati pat-poziciju”, dodao je.
„Ono što nije jasno jeste da li se Iran i njegovo novo rukovodstvo osjećaju primoranim da istisnu Saudijsku Arabiju iz te situacije pokušajem naoružavanja Huta na novom nivou”, rekao je Bohl.
Kao još jedan znak moguće eskalacije, vojni glasnogovornik Huta Yahya Saree u ponedjeljak je proglasio „pomorski embargo protiv zločinačkog saudijskog neprijatelja, zasnovan na principu ‘oko za oko'”, kao odgovor na „nepravednu i represivnu blokadu” Jemena koju provodi Saudijska Arabija.
Al-Basha smatra da je „ključno pitanje” to što Huti koriste prijetnju ponovnim uspostavljanjem letova između Teherana i Sane kako bi pojačali pritisak tokom pregovora.
„Njihov cilj je osigurati potpunu kontrolu nad aerodromom u Sani, uključujući ovlaštenje za odobravanje dolazaka i odlazaka bez nadzora međunarodno priznate vlade Jemena ili koalicije predvođene Saudijskom Arabijom”, rekao je. „To je težak zahtjev jer bi praktično dao Hutima kontrolu i nad kompanijom Yemen Airways.”
U toj floti su preostala samo tri operativna aviona, nakon što su izraelski zračni udari uništili ili oštetili ostatak.
„Međunarodno priznata vlada zabrinuta je da bi ti avioni, ako počnu letjeti pod kontrolom Huta, ponovo mogli postati mete”, rekao je Al-Basha. „Ta zabrinutost je razumljiva, zbog čega postoji značajna uzdržanost.”
Rijad se protivi ponovnom uspostavljanju ovih direktnih letova jer bi se mogli koristiti za transport vojne opreme.
„Airbus A340 ima dovoljan teretni kapacitet za prevoz značajne količine oružja, uključujući potencijalno hiljade prenosivih sistema protivvazdušne odbrane, što ove letove čini ozbiljnim sigurnosnim pitanjem“, rekao je Al-Basha.
Borac jemenskih Huta stoji pored bilborda koji prikazuje iranske snage kako izvode raketne napade, tokom demonstracija organizovanih u znak solidarnosti s Iranom 3. aprila 2026. godine u Sani, u Jemenu.
Udarni kapaciteti
U kasnijim fazama rata između Saudijske Arabije i Huta (2015–2022), ova grupa sa sjedištem u Jemenu pokazala je sve veću sposobnost pogađanja ciljeva duboko unutar teritorije Saudijske Arabije koristeći balističke rakete i dronove iranske proizvodnje. Bohl iz kompanije RANE smatra da su zadržali sposobnost napada na „manje-više cijelu“ teritoriju te velike kraljevine.
„Pitanje je koliki bi bio obim napada, s obzirom na to da su Huti potrošili dio svog arsenala u sukobu s Izraelom i ne mogu ga obnoviti na način na koji to može Iran“, rekao je. „Čini se da i oni djeluju reaktivno i u skladu s potezima Irana, tako da bi vrsta napada zavisila od namjera Irana prema Saudijskoj Arabiji; da li je cilj uništavanje resursa ili samo izazivanje dodatnih poremećaja?“
„U tom kontekstu, da li Iran želi da Huti napadnu i UAE?“, dodao je. „To su pitanja na koja tek treba dobiti odgovor.“
Čini se da je Saudijska Arabija tokom napada 13. jula koristila krstareće rakete tipa “Storm Shadow” (lansirane iz zraka) kako bi pogodila aerodrom s bezbjedne udaljenosti, vjerovatno da bi izbjegla protivvazdušnu odbranu Huta, poput one za koju je ta grupa tvrdila da je upotrijebljena 3. jula. Tokom velike američke zračne kampanje “Rough Rider” protiv ove grupe 2025. godine, protivzračna odbrana Huta zamalo je pogodila američke avione F-16, pa čak i stelt lovce pete generacije F-35.
“Mislim da su Saudijci svjesni da su izloženiji riziku od Amerikanaca – njihovo ratno zrakoplovstvo je manje napredno, pa je stoga velika želja za korištenjem sistema dugog dometa kako bi se spriječilo eventualno obaranje letjelica”, rekao je Bohl.
“Ali sposobnost izvođenja udara velikog dometa također služi kao signal odvraćanja upućen Hutima, svrstavajući Saudijce u istu kategoriju s Izraelcima i Amerikancima kada je riječ o mogućnosti dejstvovanja daleko izvan granica Jemena.”
Tu je i pitanje saudijske protivzračne odbrane u odnosu na Hute. Iako Kraljevina posjeduje neke najsavremenije američke sisteme, uključujući Patriot PAC-3 i nedavno nabavljeni THAAD, zalihe presretačkih raketa nesumnjivo su bile pod velikim pritiskom tokom nedavnog rata s Iranom.
Bohl procjenjuje da se saudijska protivzračna odbrana može “nositi s ponavljajućim, sporadičnim napadima” Huta, ali da će neki napadi ipak uspjeti probiti odbranu, posebno ako se izvode istovremeno s iranskim napadima.
Takav scenario bi dodatno opteretio odbranu Kraljevine i povećao vjerovatnoću da iranska i hutska municija pogodi svoje ciljeve. Iran je u subotu izveo svoj prvi direktni napad na Saudijsku Arabiju nakon više mjeseci.
Taj napad se dogodio svega nekoliko dana nakon što je Teheran, prema izvještajima, zatražio od svog saveznika, pokreta Huti, da zatvori ključni moreuz Bab el-Mandeb ukoliko SAD provedu u djelo prijetnju predsjednika Donalda Trumpa o napadu na iransku energetsku infrastrukturu.
„Znamo da su SAD užurbano prebacile sisteme protivvazdušne odbrane u regiju, ali ne znamo o kojoj je količini riječ; to je od ogromnog značaja za trenutak kada će Saudijska Arabija odlučiti da ‘racionalizira’ upotrebu municije i time dozvoli određene udare, kako bi sačuvala zalihe za napade na važnije ciljeve“, rekao je Bohl.
Iako su tenzije dosegle vrhunac, to ne znači da je novi rat neizbježan. Al-Basha je ukazao na odluku Saudijske Arabije da 13. jula dozvoli iranskom avionu slijetanje i polijetanje s aerodroma u Hodeidi – bez napada na taj aerodrom – kao pokazatelj da Rijad nastoji izbjeći eskalaciju.
Slično tome, odluka Hutija da napadaju samo Abhu, umjesto većih aerodroma poput onih u Džedi ili čak Rijadu, sugeriše da i oni žele ograničiti sukob.
„Ipak, kriza je daleko od rješenja“, rekao je Al-Basha. „Dok se pregovori nastavljaju u Maskatu i putem drugih nezvaničnih kanala, čini se da se obje strane pripremaju za mogućnost šireg sukoba.“
„Ne mislim da je rat punih razmjera neizbježan“, dodao je. „Moglo bi doći do još jednog kruga ograničenih udara, ali za sada, to je moja procjena.“
Autorica platforme ‘Ideology Machine’, Alasrar, objasnila je kako bi, iz perspektive Saudijske Arabije, uspostavljanje bilo kakvog zračnog koridora od Irana do područja u Jemenu pod kontrolom Hutija „suštinski promijenilo stratešku situaciju“ u toj zemlji.
Naknadna odluka Saudijske Arabije da napadne pistu u Sani stoga sugeriše spremnost na rizik od nove eskalacije kako bi se spriječilo uspostavljanje bilo kakvog „novog logističkog koridora“.
„Huti i dalje predstavljaju prijetnju, ali će njihova sposobnost za izvođenje kontinuiranih vojnih napada dijelom zavisiti od toga može li Iran nastaviti s dopremanjem ključnih komponenti i pružanjem tehničke podrške”, rekla je ona.
„Protekle godine obilježilo je presijecanje njihovih lanaca snabdijevanja, što je praktično ugušilo ovaj pokret, koji se sve češće odlučivao na ograničene eskalacije koje nije mogao dugoročno održati.”
(TBT)
