• O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
Četvrtak, 23 Jula, 2026
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Kolumne

UJGURI BIJESNI NA „CRVENOG ZMAJA“ Rashid: Kina nije iskusila široko rasprostranjeni terorizam ili islamističku militantnost

29. Aprila 2016.
Share on FacebookShare on Twitter

KOLUMNA

Prisutno je i žestoko ušutkavanje islamskih tradicija
najveće muslimanske grupe u Kini. Zabranjeni su pozivi na molitvu sa džamija,
kao i post tokom mjeseca ramazana, zabranjen je ulazak u džamiju mlađima od 18
godina, a ujgurska kultura i jezik se ignoriraju

Piše: Ahmed Rashid, thebosniatimes.ba

Da li je Kina upravo izdala svoju prvu pomirljivu izjavu
prema etničkoj grupi ujgurskih muslimana koja je protjerivana godinama? I da li
je to uradila iz straha od sramote jer su ujgurski islamski militanti otišli
širom svijeta kako bi se borili za islamističke ciljeve?

ADVERTISEMENT

Kineski premijer Li Keqiang, tokom govora pred šefom Komunističke
partije i stranačkim delegatima provincije Xinjiang, kao da je po prvi put
priznao duboku frustraciju koju osjećaju mladi Ujguri, brisanje ujgurske
kulture i, što je najteže, manjak poslova u provinciji.

“Dozvolite ljudima, naročito mladima, da se bave nečim
i zarade novac”, kazao je okupljenima na kineskom godišnjem zasjedanju
Parlamenta.

Pozvao je privatne kompanije da investiraju u Xinjiang i
većinsko stanovništvo, Han Kineze, da se više druže s ujgurskom braćom.

“Razvoj i stabilnost Xinjianga zasnivaju se na
nacionalnom i etničkom jedinstvu i nacionalnoj sigurnosti”, dodao je
(navodi Reuters).

Višegodišnje drakonske mjere su nametnute za 10 miliona
Ujgura koji žive u Xinjiangu, a koji su postali manjina ogromnim doseljavanjem
Han Kineza, koje je dovela Vlada.

Žestoko ušutkavanje

ADVERTISEMENT

Prisutno je i žestoko ušutkavanje islamskih tradicija
najveće muslimanske grupe u Kini. Zabranjeni su pozivi na molitvu sa džamija,
kao i post tokom mjeseca ramazana, zabranjen je ulazak u džamiju mlađima od 18
godina, a ujgurska kultura i jezik se ignoriraju.

Kako se povećava etnički i vjerski progon, tako i napadi
Ujgura na snage sigurnosti i Han Kineze. Međutim, umjesto da kazni nekoliko
islamističkih militanata ili nacionalista koji traže nezavisnost, Kina je viktimizirala
i kaznila cijelu ujgursku zajednicu.

Kineski potezi se sve više u muslimanskom svijetu prikazuju
kao rat protiv samog prakticiranja islama. S druge strane, kineski zvaničnici
tvrde kako su ugasili 200 terorističkih grupa i smaknuli 49 militanata u
Xinjiangu od 2014. godine.

Skoro dvije decenije se ujgurski militanti obučavaju i bore
u Afganistanu i Pakistanu s talibanima i drugim grupama iz Centralne Azije, što
veoma ljuti Kineze.

U posljednje vrijeme su Ujguri počeli napadati i snage sigurnosti
u Xinjiangu, obično noževima i palicama, a ne s eksplozivima i
“kalašnjikovima”.

Susjedne države

Kina je zatražila od susjednih država da ne pružaju utočište
Ujgurima. Pakistan je prognao Ujgure, ali su mnogi samo prešli granicu u
Afganistan, gdje su se priključili talibanima, kako bi oborili Vladu u Kabulu.

Krajem prošle godine stotine Ujgura pristupili su talibanima
i Islamskom pokretu Uzbekistana, kako bi nakratko osvojili sjeverni
afganistanski grad Kunduz, koji se nalazi na granici s Centralnom Azijom.

No, Kinezi su sada zabrinuti i uplašeni zbog dramatičnog
ujgurskog prisustva u drugim ratnim zonama. Iz Afganistana, ujgurski militanti
su se preselili u Siriju i Irak, kako bi se borili za razne ekstremističke
grupe.

Najstarija grupa ujgurskih militanata potiče iz 1990-ih i
sebe naziva Islamskim pokretom Istočnog Turkestana i bila je lojalna i Osami
bin Ladenu i Mullah Mohammedu Omaru od talibana – obojica su sada mrtvi. No,
sada je promijenila ime u arapskom svijetu i samu sebe naziva Turkistanskom
islamskom partijom.

Ujguri su u Siriji formirali vlastite jedinice i sklopili
savezništva s drugim jedinicama iz Centralne Azije, a koje čine borci iz
Tadžikistana, Uzbekistana, Kirgistana i drugdje. Oni se većinom bore za Front
al-Nusra, koji je povezan s Al-Kaidom.

Međutim, ujgurski militanti proširili su se i na Tajland i
Maleziju – države koje su ključne za kinesku nacionalnu sigurnost, trgovinu,
investicije i dobre susjedske odnose.

Prošlog augusta Ujguri su navodno izveli smrtonosnu eksploziju
u kojoj je poginulo 20 osoba u hramu u Bangkoku, koji je bio pun kineskih
turista. Dva sumnjivca koja su kasnije uhapšena su ujgurski muškarci.

Mjesec dana ranije tajlandske vlasti su deportirale 100
ujgurskih izbjeglica koji su tražili azil u Tajlandu, a vjeruje se kako su
napadi odmazda za one koji su silom vraćeni u Kinu.

Ujguri u Indoneziji

I u Indoneziji se Ujguri bore uz lokalne islamističke
militante. U januaru su indoneški obavještajni zvaničnici kazali kako se Ujguri
prijavljuju u grupu ISIL-a koju predvodi Abu Wardah Santoso, najtraženiji
militant ove države.  Ujguri putuju
Burmom, Tajlandom i Malezijom kako bi stigli do sjedišta Santosa, koje se
nalazi u džunglama otoka Sulawesi.

Marta 16. indoneške sigurnosne snage ubili su dva ujgurska
militanta u Sulawesiju. Sada postoji bliska saradnja indoneških i kineskih
vlasti kako bi se obuzdao priliv Ujgura koji ilegalno dolaze u Indoneziju.

Tužno je što je prisustvo i militantnost Ujgura u
Jugoistočnoj Aziji potiče od Ujgura koji su bježali iz domovine kao izbjeglice
zbog progona i viktimizacije. Loše su tretirani u državi u koju su došli i koja
im nije dala azil, a potom su postali mete radikalizacije.

Kina nikada nije iskusila široko rasprostranjeni  terorizam ili islamističku militantnost i
svako nije pokušala izvesti bilo šta od toga. Sada joj prijete obje opasnosti i
susjedne države sumnjaju u kinesku sposobnost da se prema ujgurskom
stanovništvu odnosi korektno i obuzda navedene trendove. Nedavni istupi
kineskih zvaničnika možda postavlja novi, više pomirljiviji trend.


(The Bosnia Times, Al Jazeera)

ShareTweet
ADVERTISEMENT

Preporučeno

KULTURNA REINTEGRACIJA Latić: Bosanskohercegovačka kultura – najvažniji kohezivni faktor za ujedinjavanje zemlje

prije 14 sati
RAT SE ARAPIMA VRAĆA KUĆI: Kako sukob Saudijske Arabije i Huta oko aerodroma u Sani prijeti povratkom rata u Jemen

RAT SE ARAPIMA VRAĆA KUĆI: Kako sukob Saudijske Arabije i Huta oko aerodroma u Sani prijeti povratkom rata u Jemen

prije 14 sati
TRUMP NOSI OVAJ ZLOČIN NA DUŠI: Objavljujemo imena i fotografije iranske djece koju su Amerikanci ubili raketom

TRUMP NOSI OVAJ ZLOČIN NA DUŠI: Objavljujemo imena i fotografije iranske djece koju su Amerikanci ubili raketom

prije 14 sati
UHLJEBISTAN SJA U PUNOM SJAJU: Sve se urušava, a povlaštenoj kasti nikada bolje

UHLJEBISTAN SJA U PUNOM SJAJU: Sve se urušava, a povlaštenoj kasti nikada bolje

prije 2 dana
U PRAVO VRIJEME: Zašto zemlje Perzijskog zaljeva ulažu milijarde u Afriku

U PRAVO VRIJEME: Zašto zemlje Perzijskog zaljeva ulažu milijarde u Afriku

prije 2 dana
DRUGA FAZA ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izraelski dozeljenici krenuli prema Gazi da je okupiraju i nasele

DRUGA FAZA ETNIČKOG ČIŠĆENJA: Izraelski dozeljenici krenuli prema Gazi da je okupiraju i nasele

prije 2 dana
LATIĆEVA EPOPEJA Isanović: Kružna slika svijeta romana “Ždralovi sa istoka”

LATIĆEVA EPOPEJA Isanović: Kružna slika svijeta romana “Ždralovi sa istoka”

prije 2 dana
The Bosnia Times

© 2023 - Sva prava pridržana

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

No Result
View All Result
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business