Predsjednik Sjedinjenih Država Jozeph Biden najavio je povlačenje svih američkih vojnika sa teritorije Afganistana do 11. septembra. Dok se taj proces odvija, i Amerikanci povlače, Talibani napreduju prema Kabulu, glavnom gradu države. Čak je i predsjednik Afganistana Mohamed Ašraf Gani zabrinut zbog mogućeg građanskog rata. Nedavno je u Kabulu, u napadu na jednu gradsku školu, ubijeno najmanje 85 ljudi. Većina žrtava bile su učenice pomenute škole, a u ovom trenutku vode se borbe u 28 od 34 provincije u zemlji.
Gani (71) je na predsjedničkoj poziciji od 2014. godine. Rođen je u siromašnoj provinciji Logar, a školovao u Kabulu, prije nego što se preselio u Bejrut, odakle je 1977. godine dobio stipendiju za studije u SAD-u. U “obećanoj zemlji” je započeo i akademsku karijeru. Bio je profesor političkih nauka na Univerzitetu California u Berkeleyu i potom na Univerzitetu “John Hopkins” do početka devedesetih.
Kasnije je bio na poziciji u Svjetskoj banci, odakle je pomagao zemljama poput Rusije, Indije i Kine u sprovođenju ekonomskih reformi. Početkom 21. vijeka, vraća se u domovinu, prvo kao savjetnik specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija, da bi 2002. postao ministar financija. Za predsjednika Afganistana prvi put se kandidirao 2009. godine, i od tada traje borba da se u državi uspostavi mir uprkos problemu i sukobima sa talibanima. U intervjuu za njemački Spiegel, Gani je istakao da bi eskalacija sukoba, po odlasku Amerikanaca, ipak mogla izbjeći i da svakako razume odluku Bidenove administracije jer je u pitanju procjena njihovih interesa.
“Poštujem to. Bilo kakav izraz bijesa, nezadovoljstva ili razočaranja ne bi bio produktivan. Nikada se nisam protivio povlačenju SAD-a, niti ću trošiti vrijeme na žaljenje. Sada je samo pitanje gdje su naši zajednički interesi u budućnosti i kako ćemo preoblikovati naše partnerstvo”, kaže Gani.
FOTO: Gani (Fotoilustracija)
Postoji bojazan da će se Afganistan po odlasku američkih trupa teško moći suprotstaviti talibanskim organizacijama, ali predsjednik države naglašava da je prioritet njegovog upravljanja Afganistanom upravo bio priprema za situaciju koja se dešava i za ono što će uslijediti.
“Već smo se efikasno oduprli prvom talasu napada u maju, ali se o tome ne piše. Mi imamo snage da se odbranimo, smo je bilo nejasno da li će američki vojnici otići ili ne. To traje skoro dvije godine. Ali u trenutku kada je odluka o povlačenju vojske postala konačna, ostvarilo se novo poglavlje i od tada se primjenjuju nova pravile igre”, kaže Gani.
Kada su se Sovjeti povlačili iz Afganistana devedesetih, uslijedio je građanski rat. Gani kaže da i sada postoji vjerovatnoća takvog sukoba. Međutim, smatra da je riječ i o pitanju narativa – što se više potencira scenario destabilizacije, to se zemlja više suočava sa nasiljem.
Za Ganija je mir primaran scenario. U Kabulu državne i političke elite pokušavaju da formiraju široki državni savjet, po svim partijskim linijama, kako bi se uspješno organizovao mirovni proces, ali i otpor protiv talibana. Predsjednik Afganistana ističe da apsolutno insistira na formiranju ovakvog savjeta.
“Jednom kada talibani shvate da ne mogu da sruše vladu, moraće da razgovaraju i tada će dominatni scenario biti mirovni. O miru će se prvenstveno odlučivati na regionalnom nivou i vjerujem da smo u ključnom trenutku preispitivanja. Zbog toga je važno uključiti u računicu i Pakistan. Pitanje mira ili neprijateljstva sada je u njihovim rukama, SAD tu igraju manju ulogu”, kaže Gani.
Prema mišljenju predsjednika Afganistana, vlada u Islamabadu upravlja sistemom podrške talibanima. Kako ističe, oni u Pakistanu uživaju logističku podršku, tamo su im financije, regrutni centri…
“Postoji dubok odnos sa državom i tvrdim da su zavisili i zavise od Pakistana”, kaže Gani.
Međutim, naglašava da je u razgovorima sa predstavnicima Pakistana zajednički zaključak bio da “diktatura talibana” nije u interesu regiona, pa tako i Pakistana i da je riječ o političkoj volji susjeda. Tako je i budući sigurnosni sporazum između Afganistana i Pakistana “ključ mira”.
“Svakako važan ključ ka miru. Moj cilj je neutralnost Afganistana. Ne želimo novu silu koja će nas štititi i takvu vrstu partnerstva, ali ne želimo biti i dio regionalnog ili međunarodnog rivalstva”, kaže Gani.
O potencijalnom zajedničkom društvu, u kom bi se dijelila vlast sa talibanima, a u kom bi muškarci bili primorani da nose duge brade, dok ženama ne bi bilo dozvoljeno da izlaze iz svojih kuća, Gani ne želi da razmišlja, ili preciznije, tako nešto neće dozvoliti.
“Uvjeravam vas, žene se ovdje više neće odricati svojih prava. Trideset posto administracije čine žene, 58 posto vladinih zvaničnika čine mladi i visoko obrazovani građani. Naša vojsku čine dobrovoljci. Mislim da je ta svijest u društvu nepovratna”, kaže Gani, naglašavajući da priča o propasti i mraku “ako na vlast dođu talibani” mora prestati.
“Što više mediji govore o tim scenarijima propasti i mraka, to više podstiču ljude da odu. Umjesto toga, opišite mogućnosti koje su ovdje na raspolaganju, čak i u najtežim vremenima, uključujući i rat. Afganistan je najveći svjetski proizvođač pinjola. Dugo vremena su se pinjoli švercali u Pakistan, a zatim u Kinu na dalju preradu. Kroz sporazum sa turskom aviokompanijom, sada možemo da ih izvozimo direktno u Njemačku. Tokom proteklih dvadeset godina obučili smo mnoge sposobne mlade ljude i oni sada komuniciraju sa svijetom. Radimo na digitalizaciji koja nam otvara radna mjesta, a ona znače stabilnost”, kaže Gani.
Predsjednik Afganistana je istakao da sa sigurnosnim službama radi na tome da se veliki broj ekstremista osujeti u pokušaju da se probije do Evrope, ali da će izvjestan broj svakako uspjeti u tome. Ističe da je najveći dio izbjeglica u Evropu krenuo “trbuhom za kruhom” i da nije riječ o teroristima. Ono što je važno, zvanična vlada nikada nije podstakla nikoga na takav poduhvat.
“Ljudima ovdje moramo jasno da stavimo do znanja da biti izbjeglica u Grčkoj, Turskoj ili na Mediteranu nije med i mlijeko. Narod treba da podstaknemo da ostane ovdje. Međutim, od čega će živjeti? Što više svijet pomogne da stabiliziramo Afganistan, znači da će biti manje izbjeglica”, ističe predsjednik Afganistana.
Kao još jednu “grešku” zapadne diplomatije naglašava i pokušaj da se talibanima čine ustupci.
“Talibani su kriminalci. Oni ubijaju nevine ljude, kao što su to učinili prije samo nekoliko dana u napadu na žensku školu u Kabulu. Oni se ne smiju abolirati i predstave kao neka vlada u sjenci. Oni su omogućili okruženje za ovakve zločine – nisu prekinuli veze sa Al Kaidom, kao što tvrde da su to učinili”, kaže Gani.
Međutim, iako mnogi ljudi u zemlji mrze talibane, oni također odbacuju zvaničnu vladu. Ujedno, korupcija je dostigla nepodnošljive nivoe, a istovremeno više od 50 posto Afganistanaca i dalje živi ispod granice siromaštva. Gani kaže da svaki građanin ima pravo da bude razočaran učinkom legitimne vlade, ali ističe da je glavni pokretač korupcije za zemlju u krizi neizvjesnost.
“Većina međunarodnog novca ne ide vladi. Neki ugovori se preprodaju i do šest puta. Osnovali smo institucije koje osiguravaju progon korupcije. Pravosuđe radi. Također, dio korupcije u Afganistanu potiče iz trgovine drogom. Ne zaboravite da se na spisku od 5.000 zatvorenika puštenih zahvaljujući pregovorima talibana sa SAD nalazilo 60 najvećih krijumčara droge. Rečeno nam je da će nas ti pregovori i sporazum približiti miru, ali je nasilje još veće. Nadam se da su naši međunarodni partneri naučili lekciju”, ističe Gani.
Trenutno se ponovo govori o puštanju još 7.000 pripadnika talibana iz zatvora kao preduvjet za mirovne pregovore. Predsjednik Afganistana ističe da će na to pristati samo ako je posljedica puštanja sveobuhvatni mirovni sporazum. Uvjeren je u budućnost Afganistana i svjestan da mu je život svakodnevno u opasnosti, ali ne namjerava napustiti zemlju, čak i ako je preuzmu talibani.
“Znam da sam samo jedan metak udaljen od smrti. Bilo je mnogo pokušaja atentata. Ipak, mene je narod izabrao. Prije nego što sam postao predsjednik, živio sam u inostranstvu 28 godina i imao uspješnu karijeru… Ali nisam bio sretan. Nijedna sila na svijetu nije mogla – niti će moći – da me nagovori da sada sjednem u avion i napustim ovu zemlju. To je zemlja koju volim i umrijet ću braneći je”, kaže Gani.
Naposljetku, istakao je i kako se bori sa stresom na ovoj izuzetno važnoj funkciji u nestabilnoj državi i nestabilnom regionu.
“Da bih se opustio, čitam. Najmanje jedan sahat dnevno. Kad sam bio mlad, mogao sam naučiti napamet 5.000 pjesama, ali je sada moj um zaokupljen drugim stvarima”, zaključuje predsjednik Afganistana.
(TBT, Nedeljnik)
