Kraljevina Saudijska Arabija vlasnik je više od 98% Aramcoa, pa je novac od kompanije prošle godine dobila i kroz isplatu dividende od 75 milijardi dolara, no tvrtka taj iznos nije mogla pokriti zaradom, već je morala podići kredit kako bi ispunila obećani iznos, pa joj se udvostručio omjer duga i kapitala – sa samo 26% u 2019. godini na čak 55% prošle godine.
Znatan pad prodaje i prihoda državne naftne tvrtke predstavlja i ozbiljan udarac na državne financije – izvoz energenata zaslužan je za čak 80% ukupnog izvoza države, te za dvije trećine državnih prihoda.
Pod pritiskom nižih cijena nafte, Rijad je prošle godine bio prisiljen smanjiti državni proračun u odnosu na 2019. i čak utrostručiti porez na dodanu vrijednost, koji sada iznosi 15%, a proračunski manjak iznosio je čak 12% bruto državnog proizvoda. Javni dug narastao je s 19% BDP-a 2018. na 26% prošle godine.
Za 2021., Saudijska Arabija dodatno je smanjila proračun, ukinula subvencije kompanijama i građanima, te ubrzano traga za novim izvorima prihoda koji neće biti vezani uz naftu. Rijad ipak očekuje veće proračunske prihode ove godine, nadajući se barem blagom oporavku cijena nafte, te ubiranju više poreza, zbog čega se nada da će manjak proračuna iznositi tek 4,9% BDP-a, no brojni analitičari očekuju da će u konačnici troškovi biti veći od planiranih, a manjak veći od 7%.
Unatoč naporima krunskog princa Mohammada bin Salmana da diverzificira državno gospodarstvo, proračunski deficit kraljevine raste svake godine od 2014., kada su cijene nafte počele padati, zbog čega je Rijad počeo posuđivati novac kako bi ulagao u druge izvore prihoda. Ta ulaganja za sada nisu urodila plodom.
Saudijski državni naftni div Aramco uplatio je 2020. čak 30% manje novca u državni proračun kroz poreze, pod udarom pandemije koronavirusa i globalno niskih cijena nafte. Prema tvrtkinom izvještaju objavljenom u ponedjeljak, najveći Saudijski porezni obveznik uplatio je prošle godine 110 milijardi dolara u državnu riznicu, dok je godinu prije uplatio čak 159 milijardi dolara.
Kraljevina Saudijska Arabija vlasnik je više od 98% Aramcoa, pa je novac od kompanije prošle godine dobila i kroz isplatu dividende od 75 milijardi dolara, no tvrtka taj iznos nije mogla pokriti zaradom, već je morala podići kredit kako bi ispunila obećani iznos, pa joj se udvostručio omjer duga i kapitala – sa samo 26% u 2019. godini na čak 55% prošle godine.
Znatan pad prodaje i prihoda državne naftne kompanije predstavlja i ozbiljan udarac na državne financije – izvoz energenata zaslužan je za čak 80% ukupnog izvoza države, te za dvije trećine državnih prihoda.
Pod pritiskom nižih cijena nafte, Rijad je prošle godine bio prisiljen smanjiti državni proračun u odnosu na 2019. i čak utrostručiti porez na dodanu vrijednost, koji sada iznosi 15%, a proračunski manjak iznosio je čak 12% bruto državnog proizvoda. Javni dug narastao je s 19% BDP-a 2018. na 26% prošle godine.
Za 2021., Saudijska Arabija dodatno je smanjila proračun, ukinula subvencije tvrtkama i građanima, te ubrzano traga za novim izvorima prihoda koji neće biti vezani uz naftu. Rijad ipak očekuje veće proračunske prihode ove godine, nadajući se barem blagom oporavku cijena nafte, te ubiranju više poreza, zbog čega se nada da će manjak proračuna iznositi tek 4,9% BDP-a, no brojni analitičari očekuju da će u konačnici troškovi biti veći od planiranih, a manjak veći od 7%.
Unatoč naporima krunskog princa Mohammada bin Salmana da diverzificira državno gospodarstvo, proračunski deficit kraljevine raste svake godine od 2014., kada su cijene nafte počele padati, zbog čega je Rijad počeo posuđivati novac kako bi ulagao u druge izvore prihoda. Ta ulaganja za sada nisu urodila plodom.
(TBT, Agencije)
