Claus Gruber, stručnjak za automobilski software u tvrtki Strategy& koja je dio PricewaterhouseCoopers je uvjeren kako će se s automobilima dogoditi isto što i kod razvoja računala tamo negdje u osamdesetima prošlog stoljeća: koliko god je bilo nezamislivo da će gigant u računalima IBM ikad zapasti u nevolje, razvoj je pokazao kako sam uređaj uopće nije važan – nego program koji se na njemu koristi.
Ovaj inženjer je suradnik jedne studije ove savjetničke kompanije koja predviđa da će se isto dogoditi u autoindustriji. Današnji kupci automobila, barem u imućnijim zemljama, novi auto voze oko 7 godina prije nego što kupe novi, a “u budućnosti će se automobil promijeniti svaka tri mjeseca”, uvjeren je Gruber. “Nadogradnjom softwarea će dobiti nove funkcije i naravno sigurnosne osobine, slično kao što danas imamo kod mobitela i kod prijenosnih računala.”
Sjedni i pusti da te auto vozi
Upravo će to biti najveći izazov u razvoju budućih automobila: troškovi razvoja automobilskih programa će se u sljedećih deset godina udvostručiti, a sistemi za autonomnu vožnju će s 45% biti najveća stavka tih troškova.
Automobil budućnosti će biti električan, umrežen i “inteligentan” u mjeri da će vozač/ica još jedva biti potreban/na. Umjesto držanja volana više pozornosti će posvetiti sustavu entertainmenta kojeg će imati automobil. Različite platforme će zahtijevati još više elektronike.
Već i današnji automobili su prepuni čipova koji sve nadziru i upravljaju, od motora i kočnica pa do otvaranja prozora. Taj sistem će u budućnosti biti još važniji i bit će upravljan od jednog središnjeg računala: “Taj kontroler domene je mozak automobila i upravljat će svim funkcijama” objašnjava Gruber. On će, kao i današnji mobiteli, sam provjeravati ima li novih inačica koje će onda instalirati u automobil.
Iako se može razumjeti da jedan informatički inženjer kao što je Gruber upravo tako vidi budućnost automobila, teško je reći da se automobil baš može svesti samo na funkcije koje obavlja. Odluka o kupnji automobila je u pravilu više povezana s bojom presvlaka ili oblikom lima nego s ugrađenim funkcijama – sve te gumbiće koriste tek rijetki vozači. Povrh toga su mnogi alergični na automobilsku elektroniku: to je sistem koji je na samom vrhu ljestvice po kvarovima i popravci su u pravilu prilično skupi.
Inžinjer je uvjeren: u doglednoj budućnosti “vozačica” će rado prepustiti upravljanje računalu, a tako će biti i svejedno, ko je proizveo lim automobila.
Revolucija je već počela
No to je neosporno smjer u kojem će se razvijati automobilska industrija i u razvoju programa proizvođači, već i zbog golemih troškova, neće moći ići svaki svojim putem. Na koncu će, slično kao i kod računala, ostati možda samo par operativnih sistema – bio to Microsoft, Apple ili Android – i tu će i automobilska industrija morati krenuti u suradnju kako bi razvila doista pouzdane i kvalitetne sisteme, uvjeren je Gruber.
To je i pitanje buduće i to goleme zarade: na limu automobila se još jedva može ostvariti dobit, kod programa za računala je dobit i preko 50% od prodajne cijene. Svojevrsni Microsoft budućih automobila svakako želi postati i Tesla koji je najavio kako je svoje sustave autonomne vožnje spreman ponuditi i prodati konkurenciji.
A to privlači i investitore: upravo takav razvoj je i doveo do toga da je ovaj američki proizvođač automobila na burzi vrijedan oko 670 milijardi eura, preko tri puta više nego što je vrijednost dionica VW-a, Daimlera i BMW-a – uzeto zajedno.
Hoće li “pametni” automobili otjerati ovakve staromodne “krntije”? Informatički inženjer ima svoje mišljenje i svakako budućnost ide tim smjerom. Ali će još dugo potrajati dok automobil ne postane tek sredstvo kojim će se od tačke A doći do tačke B.
Njemački proizvođači automobila su svjesni kako bi lako mogli postati tek beznačajni čimbenik i već užurbano razvijaju svoje sisteme: BMW još od 2018. u svoja vozila ugrađuje operativni sistem BMW OS 7, vlastitu platformu razvija i Mercedes. Volkswagen se upustio u saradnju s Microsoftom i također razvija svoj operativni sustav. Claus Gruber pak njemačkim koncernima savjetuje da zaborave na svoje rivalstvo i u tome svakako krenu zajedničkim snagama: “Moramo ujediniti resurse koje imamo i naš talent u digitalizaciji. Moja molba automobilskoj industriji glasi: više suradnje, više hrabrosti za zajedništvo.” Jer samo zajedno će se uspjeti sustići konkurencija koja već postoji u svijetu – kako u SAD-u, tako i na Dalekom istoku. Za usamljene borce je buduća automobilska elektronika preveliki zalogaj.
Jer promjene su već počele. Kad će ti “pametni” automobili posve otjerati “obične” s naših cesta? Informatički stručnjak procjenjuje kako bi se to moglo dogoditi u doglednoj budućnosti. “Obični” vozači će možda reći: u onom trenutku kad više niko ne bude želio imati čak i pola stoljeća stari Porsche 911 ili Mercedes SL u svojoj garaži i kad automobili postanu tek prijevozna sredstva – a ne predmet strasti.
(TBT, DW)
