RELIGIJA
Nakon što je reisul-ulema Husein ef.
Kavazović donio odluku koja je bila obavezna poput „fetve“, da se u znak
solidarnosti i žalosti zbog žrtava masakra u Parizu u vrijeme podnevne molitve
(ponde-namaz) odgodi učenje ezana za pet minuta, uslijedile su reakcije
radikalnih islamskih grupacija, posebno na društvenim mrežama, u kojima se
osuđuje ovakva gesta vjerskog prvaka bosanskih muslimana.
FOTO: (Mina)
Nakon što je reisul-ulema Husein ef.
Kavazović donio odluku koja je bila obavezna poput „fetve“, da se u znak
solidarnosti i žalosti zbog žrtava masakra u Parizu u vrijeme podnevne molitve
(ponde-namaz) odgodi učenje ezana za pet minuta, uslijedile su reakcije
radikalnih islamskih grupacija, posebno na društvenim mrežama, u kojima se
osuđuje ovakva gesta vjerskog prvaka bosanskih muslimana.
Tim povodom reisul-ulema je sazvao
kordinacijsko tijelo svih službi pri Rijasetu islamske zajednice u BiH na čijem
je dnevnom redu bila rasprava o utjecaju agresivnih islamističkih grupacija na
društvenim mrežama.
Prema Saopćenju koje je izdato tim
povodom, a kojeg je objavila muslimanski novnska agencija MINA, osuđen je napad
na reisul-ulemu zbog odluke da se pomjera vrijeme učenja ezana na svim džamija
u BiH.
Međutim, kako tvrde izvori bliski
kabinetu reisul-uleme, reis je na tom sastanku izravno naredio nekim muftijama,
pa i direktorima nekih predagoških akademija, koji uživaju simpatije od strane
nekih provehabijskih internet portala, da izravno djeluju na suzbijanju
agresivne provehabijske kampanje protiv autoriteta iz Islamske zajednice, pa i
njega samog.
Tako da je nekolicina istupila na
medijima i hutbama ukorivši neutemeljene napade na reisul ulemu.
Međutim, opće je poznata činjenica da
unutar islamske zajednice radi i djeluje nekoliko alima (intelektulaca) koji
zastupaju, agitiraju i podržavaju proselefističke stavove.
Bar četverica muftija imaju imidž „skrivenih
vehabija“, a najmanje destak njih imaju akademske titule i učestvuju u organima
Islamkse zajednice ili su uključeni u odgojno-obrazovni proces. Za profesora akaida (apologetike) na
Fakultetu islamskih znanosti (FIN) dr Adnana Silajdžića čak nema razlika između
vehabija i oficijelne uleme. Tako je on bar tvrdio u svojim javnim nastupima
kad je kritizirao bivšeg reisul-ulemu dr Mustafu Cerića zbog njegove otvorene
sistematske i personalne podrške vehabijama: ” (…) Sa takvom
‘filozofijom’ islama, ali i povijesti, vehabije u BiH nisu u stanju sebi, a
kamoli tradicionalnim bh. muslimanima artikulirati putove islamske ili
muslimanske modernosti. A mi smo baš sada suočeni s takvom zadaćom. Ne možemo
se vraćati natrag, jer je to antiislamski stav, niti možemo dozvoliti da nam
drugi sugeriraju modalitete izlaska iz višestoljetne krize. Tu zadaću moramo
sami izvršiti. Nažalost, ni oficijelna bošnjačka ulema nije još sposobna
ponuditi djelotvorne odgovore. Ilmija na početku 21. stoljeća, u ime tobožnje
zaštite fundamentalnih kulturnih nacionalnih interesa, opravdava svoj
zastrašujući dogmatizam i krajnju intelektualnu i kulturnu rezistentnost. Pitam
vas šta je to ulema osim famoznih ilahija i kasida značajno pridonijela
radikalnom osvježavanju bošnjačkog kulturnoga bića? Oni još žive u uvjerenju da
je duhovni i kulturni identitet nešto što se rođenjem stječe, što je povijesno
fiksirano i što ne podliježe bilo kakvim promjenama i razvoju, a ne nešto što
se vremenom gubi ili osvaja, baš kao i čovjekova sloboda. U tom smislu nema
nekih značajnijih razlika između oficijelne uleme i vehabija. I jedni i drugi
ostaju kod neke vrste potisnute religioznosti ili redukovanoga islama samo što
vehabije u svojemu pogledu na islam više insistiraju na povijesno dovršenim
tradicionalnim a Ilmija povijesno istrošenim kulturnim paradigmama. Hoću kazati
da se vehabije nisu pojavile tek onako. Nisu tu u pitanju, kako se nerijetko
misli, isključivo vojni i politološki razlozi. Obično se njihova pojava vezuju
za rat u Bosni i Hercegovini.”
(Vidjeti: Silajdžić Adnan:
“Vehabizam u BiH će biti još snažniji i agresivniji” (Oslobođenje, 11. 11. 2006., intervju)
(The Bosnia Times)
