Rihard Zorge
bio je njemački novinar smješten u Japanu, koji je radio za SSSR i odavao
japanske i nacističke planove.
FOTO: Zorge
Nedavno je u jednom antikvitetu u Tokiju pronađena
razglednica koju je 1938. godine tadašnji nacistički ministar spoljašnjih
poslova Joahim von Ribentrop poslao Rihardu Zorgeu, koji je u to vrijeme u
Japanu radio kao novinar za njemačke novine.
Ribentrop je u razglednici čestitao Zorgeu 43. rođendan i pohvalio njegov
“izvanredan doprinos” u njemačkoj ambasadi u Tokiju.
Zorge je u to vrijeme zaista radio punom parom, ali ne za naciste. On je,
naime, bio tajni sovjetski agent koji je trebalo da izgradi mrežu komunističkih
špijuna u Tokiju.
Akciju su vodili on i ljevičarski japanski novinar Hocumi Ozaki, a imali su
zadatak da detaljno prate i javljaju sve o kretanju japanskih trupa sovjetskim
vlastima.
Navodno su čak javili Staljinu za predstojeće japanske napade na Perl Harbor
dva mjeseca prije nego što su se dogodili.
Dva najvažnija podatka koja je Zorge dojavio Moskvi 1941. godine bila su to da
nacisti gomilaju vojsku na istočnom frontu pripremajući se za ofanzivu protiv
Rusa kojom bi prekinuli pakt o nenapadanju iz 1939. godine, i da će Japan,
uprkos savezu s nacistima, usredsrediti svoje trupe na Kinu i jugoistočnu
Aziju. Odluka o tome da li će Japan otvoriti novi front prema Rusiji zavisila
je od toga koliko će uspješni biti nacisti s druge strane.
Nakon nekog vremena Zorge je postao uvjeren da Japan ima pune ruke posla i da
planira napad na SAD, pa je u septembru 1941. dojavio Moskvi da ne postoje
šanse da krene u napad na SSSR.
Iako je Staljin prije toga ignorisao Zorgeova upozorenja, ovaj put mu je
povjerovao. Upravo zato Sovjeti su prebacili veliki dio svojih rezervi s
dalekog istoka na zapad.
“Ta moćna pojačanja promjenila su tok bitke za Moskvu u prvoj nedjelji
decembra 1941. godine, a istovremeno je Japan napao Perl Harbor”, napisao
je istoričarStjuart Goldmen.
Očajnički otpor koji su Sovjeti tada pružili nacistima bio je, prema mišljenju
mnogih, odlučujući faktor u pobjedi Saveznika koja je uslijedila nekoliko
godina kasnije. A zahvaljujući informacijama koje je pružio, Zorge je i više
nego zaslužio svoje vrhovno mjesto u istoriji špijunaže.
Odrekao se pića za više dobro
Rihard Zorge rodio se u današnjem Azerbejdžanu. Majka mu je bila Ruskinja, a
otac njemački inženjer. Odrastao je u Nemačkoj, a dok se oporavljao od
ranjavanja u Prvom svjetskom ratu, razvio je simpatije prema marksistima, pa je
slijedeću deceniju proveo putujući između Sovjetskog Saveza i Njemačke, ali i
ostavljajući za sobom niz supruga i ljubavnica s obe strane.
Napokon se pridružio obavještajcima Crvene armije, nakon čega je počeo da gradi
karijeru u Berlinu, gdje je postao član fašističke stranke.
Iako je u to vrijeme bio teški alkoholičar, za vrijeme boravka u Berlinu
suzdržavao se od pića kako ne bi slučajno otkrio nešto o tome čime se bavi.
Iako je zbog toga mogao da deluje sumnjivo, zahvaljujući samodisciplini zaradio
je povjerenje nacističkih izvora.
“To je bila najhrabrija stvar koju sam ikada učinio. Nikad neću moći
dovoljno da popijem da nadoknadim to vrijeme”, navodno je poslije rekao
Hede Masing, austrijskoj glumici koja je takođe bila sovjetski tajni agent i
koja se nakon rata preselila u SAD.
Do 1939. godine Zorge je bio smješten u Japanu, gde se priključio njemačkim i
japanskim diplomatskim krugovima. U oktobru 1941. Japanci su ga napokon
“pročitali”, pa su on i njegove kolege izdajnici uhapšeni. Tri godine kasnije
je i obješen, piše Washington Post.
Sve do hapšenja ovaj privlačan muškarac živio je lagodnim životom, punim zabave
i lijepih žena, na čemu su mu mnogi zavidjeli. Ijan Fleming, čuveni britanski
pisac i autor serije romana o Džejmsu Bondu izjavio je da Zorgea smatra najznačajnijim
špijunom u istoriji čovečanstva.
/The Bosnia Times, EXPRESS.HR/
