Piše: Nigel Kendall, thebosniatimes.ba
Nove tehnologije teže ukidanju govora u komunikaciji, pa je opće oduševljenje Google slušalicama bilo neočekivano. U kombinaciji sa odgovarajućim softverom, one navodno simultano prijevode izgovoreno u uši korisnika.
Za sve one koji su odrasli na „Autostoperskom vodiču kroz galaksiju“ Douglasa Adamsa (što je slučaj sa 99,99 posto ljudi koji pišu o tehnologiji), to je otjelotvorenje babilonske ribice, bića koje luči simultane prijevode direktno u ušni kanal svog domaćina.
Adams je znao šta radi. Zamislivši babilonsku ribicu kao prirodni fenomen, on je implicitno priznao da ljudska bića neće biti u stanju proizvoditi nešto „tako neopisivo korisno“ – sposobno da se nosi ne samo sa sirovim vokabularom nekog jezika, već i sa kulturnim prtljagom koji ga prati.
Prevodioci u Bruxellesu zabavljaju novopečene kolege pričom o novajliji koji je sasvim tačno preveo En ces temps difficiles, il faut compter sur la sagesse normande. Problem je u tome što „U ovim teškim vremenima moramo se osloniti na normansku mudrost (Norman Wisdom1)“ nosi drugačiju poruku za one kojima je engleski maternji jezik.
Ali čak i kada podbacuju u prevođenju, ljudska bića se bar trude da razumiju to što prevode. Da biste zaista uprskali potreban vam je kompjuter.
Ne znam ko je bio odgovoran za to što je znak na putu kojim se od biciklista traži da siđu s bicikla preveden na velški kao „Bolest bešike se vratila“, ali pretpostavljam da je nešto pošlo naopako prilikom copy-paste teksta. Mora da se slično dogodilo i sa Nid wyf yn y swyddfa ar hyn o bryd. Anfonwch unrhyw waith i’w gyfieithu, što u prijevodu sa velškog ne znači „Zabranjen ulaz teškim vozilima. Stambena zona“, već znači „Trenutno nisam u kancelariji. Pošaljite mi sve što treba da se prevede.“
Shuly Wintner, vanredni profesor informatike na Univerzitetu u Haifi citira rani primjer pogrešnog kompjuterskog prijevoda u svom uvodu u računarsku lingvistiku iz 2005: „Duh je spreman, ali tijelo je slabo / The spirit is willing, but the flesh is weak“ prevedeno je uz pomoć Altaviste na ruski kao „Votka2 je sjajna, ali meso3 je loše“. To može biti tačno, ali svakako nije ono što je pisac htio reći.
Azijski jezici – čije se gramatika, sintaksa i morfologija uglavnom veoma razlikuju od engleskih – predstavljaju poseban izazov za nazovi-prevodioce čiji je jedini alat računar. Malo je vjerovatno da kineski proizvođač džema od crne maline zaista želi da pomislite kako njegov džem „ima ukus kao baka“, ili da bi ugledni restoran nudio specijalitet kuće pod nazivom „Snošaj sa sipom“.
Spomenimo ovdje i prevodioce kojima je naročito teško: nepovezani govorni obrasci Donalda Trumpa izluđuju prevodioce na japanski. Struktura tog jezika ne dozvoljava da započnete prevođenje rečenice ako ne znate o čemu se govori. „Kad rečenična logika nema smisla ili kad rečenica visi u zraku, imamo problem… Nema načina da objasnimo šta on u stvari misli“, izjavio je jedan šokirani prevodilac za Guardian u junu.
Ipak, možda je neznanje blagoslov. Kao što nas je Adams upozorio u „Autostoperskom vodiču kroz galaksiju“, babilonska ribica je opasan saveznik. „Time što je praktično uklonila sve prepreke u komunikaciji između različitih kultura i rasa, sirota babilonska ribica je izazvala više krvavih ratova nego bilo šta drugo u čitavoj historiji.“
(TBT, The Guardian)