GEOPOLITIKA
Najveći broj stranih vojnih baza na svijetu koncentriran je
na maloj površini jedne afričke države – Džibutija.
FOTO: Camp Lemonnier (public)
Ova mala država površine je 23.200 kilometara kvadratna i
jedna je od najmanjih zemlja ovog velikog kontinenta, sa manje od jednog
miliona stanovnika.
Džibuti je bivša francuska kolonija, pa nije ni čudo šta
Francuska i dalje ima nekoliko vojnih baza u toj zemlji. Međutim, tamo već neko
vrijeme svoje baze imaju i SAD, kao i pojedine evropske i azijske države, a
grade se i nove.
Nakon terorističkih napada 11. septembra, Sjedinjene Države
su na Džibutiju osnovale Kamp Lemonnier – svoju jedinu trajnu vojnu instalaciju
u Africi – kako bi se borile protiv terorističkih prijetnji u Jemenu i na Rogu
Afrike.
Italijani također imaju svoju bazu, dok su vojnici iz Njemačke
i Španije česti gosti Francuza.
Svoju bazu je u Džibutiju izgradio i Japan i to je njegova
prva prekomorska vojna baza. Prošlog ljeta je i Kina učinila isto, a sada Japan
planira svoju bazu proširiti kako bi se suprotstavio rastućem utjecaju Kine.
U toku je izgradnja i baza još jedne moćne i bogate zemlje –
Saudijske Arabije.
FOTO: Francuska vojna baza (Profimedia)
Postoje i glasine da i Indija razmatra da i ona za sebe uzme
dio ovog “najskupljeg vojnog imanja na svijetu”.
Ukoliko se to desi, onda će gotovo svaka velika svjetska
sila, osim Rusije, imati svoju bazu u Džibutiju.
Bruno Makaes, portugalski političar i naučnik je napisao
tekst o Džibutiju za list “Politico” u okviru serijala tekstova
“Ratovi koji dolaze”.
– Ovdje će početi Treći svjetski rat – rekao je on.
On je opisao svoju posjetu Džibutiju gdje je vidio kineske i
američke vojnike kako koriste svaku priliku da fotografiraju rivalsku vojnu
opremu i logistiku.
– Pukovnik Bogore, vrhovni komandant obalske straže
Džibutija, rekao mi je da je morao uvesti red nakon što su kineski mornari
stalno slikali nedozvoljene fotografije američkog broda razarača – rekao je
Makaes.
Zašto baš Džibuti?
Ova država se nalazi na Rogu Afrike, blizu konfliktnih zona
u Africi i na Bliskom istoku. Vojni udari iz Džibutija mogu stići do Somalije,
Sudana, Jemena, Sirije i Iraka za nekoliko minuta.
Džibuti se nalazi i blizu Sueckom kanalu, jednom od
najprometnijih vodenih puteva i čestoj meti pirata. Nekoliko država rukovodi svojim
antipiratskim operacijama iz Džibutija. Zemlja ima i granicu sa Somalijom,
jednim od glavnih centara regionalih pirata.
Šta ako dođe do rata između zemalja sa bazama na Džibutiju?
Odgovor na ovo pitanje nije jasan, a mnogo toga će zavisiti
od prirode potencijalnog konflikta. Ukoliko Indija zaista otvori vojnu bazu u
Džibutiju, svaki budući mogući konflikt bi se momentalno raširio na tu
teritoriju, jer je Džibuti od izuzetnog značaja za Kinu naročito da bi mogla da
“okruži” Indiju.
FOTO: Kineski vojni brod u Džibutiju (public)
U scenariju konflikta između SAD i Kine u Južnom kineskom
moru, njihove baze u Džibutiju bi sigurno bile stavljene u stanje uzbune, ali
bi mogle i ostati sa strane.
Jedna od mogućnosti je i da zaraćene države izaberu upravo
Džibuti kao poprište ograničenog sukoba. Svaki teritorijalni spor između Kine i
Japana je toliko opterećen opasnošću da je moguće da će dvije zemlje prije
željeti da se obračunaju daleko u Africi.
Izgleda da jedna nedavna epizoda potvrđuje ovo tumačenje:
Kao što je otkriveno u jednom tekstu u zvaničnom listu kineskog Vrhovnog
tužioca, prošle godine japanski brodski brod je poslao ronioce da i špijuniraju
kineski ratni brod u vrijeme kada su oba broda pristajala u Džibutiju.
U prošlom vijeku konflikti su bili pažljivo organizirani uz
jasne granice i sfere utjecaja, ali danas, globalizacija je utjecala na to da
se rivali nalaze veoma blizu jedni drugima – a Džibuti je savršena slika ovog
novog svijeta, gdje su velike sile prisiljene dijeliti isti prostor.
(TBT)
