TEME
Jutrošnja akcija Registar u okviru koje su
uhapšeni Predrag Kurteš i Dragan Mioković koji su kao SDP-ovci obavljali
funkcije u izvršnoj vlasti u FBiH, kao i Kemal Kačapor, Enes Maslo i Aleksandar
Ristić tek je vrh ledenog brijega
FOTO: Lagumdžija (Klix.ba)
Kao što su mediji već pisali “Akcija
Registar: Kako su SDP-ovi funkcioneri državu “olakšali” za više od
milion KM”, Kurteš je u periodu za koji se tereti za kriminalna djela
obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova FBiH dok je Mioković bio njegov
savjetnik.
Od molera do BS Telecoma
Enes Maslo je u čitav slučaj upleten na
osnovu svojih usluga fiktivnog istraživanja tržišta, a koje je navodno vršila
njegova firma, za određene poslove i za to je navodno primao naknadu. U
revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH za Federalno
ministarstvo unutrašnjih poslova za 2013. navedeno je da je stručni tim od
dvije osobe, od kojih je jedna Maslo, istražio koje to firme mogu ponuditi
softver za sistem Matičnog registra i hardvera za serversku sobu Jedinstvenog
centralnog matičnog registra FBiH. Na kraju su preporučili austrijsku firmu
OeSD s kojom je na kraju sklopljen ugovor težak 2,2 miliona KM, ali je
podizvođač odnosno firma koja je izvršila sav posao tuzlanska kompanija
Itineris.
Kako javljaju pojedini mediji, Enes Maslo je
bio moler, odnosno vlasnik građevinske firme, preko kojeg je tvrdi se
razdijeljena protivpravno stečena korist.
Aleksandar Ristić, koji je trenutno
nedostupan pravosudnim organima BiH, je navodno bio partner u Austriji Kemala
Kačapora.
Kemal Kačapor je asistent na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu, navodno i blizak saradnik Zlatka Lagumdžije, kao i bivšeg
direktora “Elektroprivrede BiH” Elvedina Grabovice. Lagumdžija je
Kačapora, kao svog provjerenog saradnika i SDP-ovca, postavio za člana
Nadzornog odbora BH Telecoma gdje se nalazio četiri godine.
Kačapor se povezuje sa privatnom firmom BS
Telecom, koju su svojevremeno osnovali istaknuti SDP-ovci bliski Lagumdžiji, a
preko koje su izvlačene ogromne količine novca iz javnih preduzeća.
Zanimljivo je da je Kemal Kačapor imao
kancelariju u zgradi Elektroprivrede BiH, ali i Ministarstva zdravlja
Federacije u vrijeme kada je ministar bio još jedan SDP-ov ugledni član, Rusmir
Mesihović, zastupnik u Parlamentu Federacije.
Tu veze Kačapora ne staju, naprotiv, tek
počinju. On je, prema ranijim tvrdnjama medija, bio i blizak saradnik Farisa
Gavrankapetanovića, bivšeg direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu
(KCUS).
SAP sistem, KCUS i BH Telecom
Kačapor se dovodi u vezu i sa uvođenjem SAP
sistema na KCUS-u koji je pao krajem 2015. godine a služio je kao podrška
poslovanju. Pokušalo se vratiti podatke iz rezerve i pokrenuti sistem ponovo.
Međutim, nije se u tome uspjelo i, dvadesetak dana poslije, svi podaci morali
su biti uneseni ručno, na osnovu dokumenata u papirnoj formi. Inače, SAP sistem
uveden je nakon što su tadašnji generalni direktor KCUS-a Damir Aganović i
direktor firme S&T Hrvatska Božidar Vidić ugovorili podršku i održavanje
poslovnog informacijskog sistema SAP ERP za potrebe Kliničkog centra. Ovim
ugovorom bile su definirane sve pojedinosti, od osiguravanja podrške
korisnicima do rješavanja grešaka i incidenata. Padom SAP-a nestaje mnoštvo
dokaza o poslovanju KCUS-a u prethodnom periodu.
Aktivnosti Kačapora nisu počele s KCUS-om i
sistemom za Matični registar. Njegove afere su bile predmet interesovanja
medija još tokom 2012. godine. U središtu korupcijske afere BH Telecoma bili su
novoinstalirani SDP-ovi kadrovi u vrhu kompanije, Kemal Kačapor i Dženana
Muračević, te privatna informatička kuća iz Sarajeva BS Telecom, čiji su
suvlasnici vrlo bliski vrhu SDP-a i njegovom tadašnjem lideru Zlatku
Lagumdžiji. Kačapor je obavljao funkciju Nadzornog odbora BH Telecoma, a
Dženana Muračević je bila članica šestočlane Uprave neposredno zadužena za Direkcije
za informacione tehnologije BH Telecoma.
A kako je BS Telecom sklapao poslove s BH
Telecomom, svjedoči i dvadesetak “presretnutih” e-mail poruka u
kojima Dženana Muračević i Emir Hurem iscrpno pretresaju tendersku
dokumentaciju i “štimaju” je prema interesima BS Telecoma što
svjedoči bliskoj vezi ove firme sa SDP-om.
Tako u jednoj e-mail poruci (16. novembra
2011. godine), Dženana Muračević obavještava Emira Hurema da mu je prije
objavljivanja tendera stavila na raspolaganje dokumentaciju na čiji sadržaj
ovaj može utjecati.
– Hajde, pročitaj i daj sugestije – piše u
privatnoj poruci Dženane Muračević upućenoj Emiru Huremu, jednom od
potencijalnih sudionika na tenderu!
Na istu poruku, Hurem odgovara:
“Pričao sam s Kemom jučer, ako treba da ti pomognemo oko tenderske
dokumentacije”.
“Kemo” iz Huremove poruke zove se
Kemal Kačapor i član je Nadzornog odbora BH Telecoma.
U jednoj ranijoj poruci Dženana Muračević
sugerira Emiru Huremu da svoju ponudu na predstojećem tenderu podigne s 250 na
280 hiljada KM.
– Mi imamo 250.000 KM, ali ja ću uzeti još
para od drugih projekata (30.000 KM)…Kada objavimo tender ponudit ćeš veću
cijenu i pregovorima doći do cijene od 280.000 KM – napisala je.
Zahvaljujući više nego prijateljskom
držanju Dženane Muračević, Hurem je prije objave tendera imao priliku proučiti
i sugerirati promjene tenderske dokumentacije za projekat NTS billing, a pozvan
je i na privatne konsultacije oko projekta KAMS koji je tek u pripremi. BS
Telecom je osvojio sedam tendera u BH Telecomu.
Nema nikakve sumnje da je Dženana Muračević
prekršila sve temeljne odredbe Zakona o javnim nabavkama čiji je smisao upravo
u tome da posao javih nabavki bude dostupan svima i pod jednakim uvjetima.
“Zamalo” doktorica
Dženana Muračević koja se “proslavila”
u BH Telecomu je nakon što je otkrivena njena prepiska sa firmom BS Telecom
upala u nove probleme. Naime, otkriveno je da je Muračević “zamalo”
postala doktorica uz nesebičnu podršku Zlatka Lagumdžije.
To se ipak nije desilo a zasluge za
sprečavanje ovog skandala pripadaju nekolicini profesora s Elektrotehničkog
fakulteta Sarajevo, koji su blagovremeno prikupili nesumnjive dokaze iz kojih
je vidljivo da je Dženana Muračević od slova do slova plagirala svoju doktorsku
disertaciju, pisala je tada Slobodna Bosna. Šest dana pred zakazanu odbranu
doktorske disertacije, u dnevnom listu Oslobođenje i na web stranici
Elektrotehničkog fakulteta naprasno je objavljena kratka vijest da se
“otkazuje odbrana doktorske disertacije mr. Dženane Muračević, zakazana za
14.4.2011. godine”.
Jednako je zanimljiv i podatak da je mentor
nesuđene doktorice informacionih tehnologija Dženane Muračević bio dr. Fahrudin
Oručević, vanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sarajevo i bivši
ministar obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona kojeg je na tu funkciju
imenovao SDP, nakon što je prethodni ministar Emir Suljagić podnio neopozivu
ostavku.
Uz Oručevića, u Komisiji pred kojim je
Muračevićeva trebala braniti doktorsku disertaciju bio je i Zlatko Lagumdžija,
koji jednako kao i mentor Oručević nije pronašao ništa sporno u njenoj
doktorskoj disertaciji! Štaviše, i Lagumdžija i Oručević ostali su ustrajni u
odbrani Muračević, čak i nakon što je tadašnji dekan Elektrotehničkog fakulteta
dr. Kemal Sokolija, pritisnut neoborivom dokazima o plagiranju, bio prisiljen
otkazati odbranu doktorske disertacije, izvještavala je Slobodna Bosna.
Sličan skandal obilježio je i akademsku
karijeru dr. Fahrudina Oručevića, tadašnjeg ministra obrazovanja u Vladi
Sarajevskog kantona. Oručević je za vanrednog profesora sarajevskog
Elektrotehničkog fakulteta izabran 2008. godine, na preporuku Komisije
Nastavno-naučnog vijeća kojom je predsjedavao Zlatko Lagumdžija!
No, samo dvadesetak dana kasnije, izbor je
poništen na intervenciju Prosvjetne inspekcije za visoko obrazovanje Kantona
Sarajevo, koja je utvrdila da izbor “nije proveden u skladu s odredbama
Zakona o visokom obrazovanju”.
U Rješenju Prosvjetne inspekcije, čiju je
kopiju objavila i Slobodna Bosna, eksplicitno je naveden stav da Oručević ne
ispunjava uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora jer nema potreban broj
objavljenih naučnih radova.
Izbor dr. Fahrudina Oručevića u zvanje
vanrednog profesora poništen je 15. oktobra 2008. godine. No, Lagumdžijin pulen
nije se predavao i tokom narednih dvadesetak mjeseci marljivo je prikupljao
“naučne reference” na osnovu kojih je ponovno predložen i izabran u
zvanje vanrednog profesora.
Nekoliko mjeseci nakon izbora u zvanje
vanrednog profesora, dr. Fahrudin Oručević je imenovan za mentora Dženane
Muračević, a njegov prvi zadatak na promoviranju naučnog podmlatka okončan je
potpunim fijaskom.
Malverzacije u Elektroprivredi BiH
Da su SAP sistemi interesantni svakojakim
kompanijama i pojedincima dokaz su i tenderi u Elektroprivredi BiH. Slobodna
Bosna objavila je 2015. godine kako su nekoliko visokorangiranih rukovodilaca u
javim preduzećima u BiH diplome dobili u Zagrebu pod vrlo sumnjivim
okolnostima, i to na prestižnim tehničkim fakultetima. Izvor novinske agencije
Patria objasnio je da su cijenu za te diplome platili građani Bosne i
Hercegovine – profesori sa zagrebačkih fakulteta, koji su istovremeno i
vlasnici informatičkih kompanija, zauzvrat su dobili poslove u Sarajevu. Upravo
u javnim kompanijama odakle su došli njihovi “studenti”. Radi se o
višemilionskim ugovorima. Najčešće na tržištu informacionih tehnologija.
Primjerice, samo u posljednjih nekoliko
godina, zagrebačka infromatička kompanija “b4b” dobila je više
tendera u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na implementaciju
i održavanje informatičkog sistema – SAP. Vrijednost ugovora procjenjuje se na
više miliona KM. Iz Elektroprivreda BiH potvrdili su za Patriju da je ova javna
kompanija do sada implementirala četiri SAP projekata, i da je na sve četiri
projekta radila firma “b4b” iz Zagreb, ali ne žele govoriti više od
toga.
– Ukupna vrijednost ova četiri projekta
iznosila je oko 11 miliona KM – rekli su iz Elektroprivrede BiH mada su mediji
izvještavali da su usluge plaćene po nekoliko puta skupljoj cijeni od tržišne.
Ove usluge mogle su izvršiti i domaće
kompanije, ali nekom nije bilo u interesu.
Zbog ovih ali i niza drugih malverzacija,
Faktor saznaje da će se istraga Tužilaštva BiH voditi u nekoliko smjerova pri
čemu će predmet istrage biti i javne nabavke u prethodnim godinama u
preduzećima poput Željeznica FBiH, Elektroprivrede BiH, KCUS-a i BH Telecoma.
Bit će interesantno pratiti epilog istrage zasigurno jedne od najvećih afera
kojima građani BiH svjedoče, a današnja hapšenja Kurteša, Miokovića, Kačapora i
Masle su tek početak i vrh ledenog brijega.
(TBT, Faktor.ba)
