ANALITIKA
Mogu li pod istu saudijsku kapu i Meka i Medina i
futuristički Neom na obali Crvenog mora? Može li vehabizam mirno ustupiti mjesto
umjerenom islamu u vrijeme još žive Al Kaide?
FOTO: Bin Salamn (Al Arabiya)
Mogu li pod istu saudijsku kapu i Meka i Medina i
futuristički Neom na obali Crvenog mora? Može li vehabizam mirno ustupiti mjesto
umjerenom islamu u vrijeme još žive Al Kaide?
Kakve su to muke snašle Saudijsku Arabiju, najbogatiju
zemlju Bliskog istoka i najjačeg saveznika SAD, da je ovih dana javno počela da
se odriče tvrdokornog radikalnog islama, ali i da traži nove saveznike?
Od 1932. godine do danas, od kako Saudijskom Arabijom vlada
dinastija Saud, njen društveno-politički sistem je utemeljen na ekstremnom
vehabijskom islamskom učenju. Kraljevina koja svoje ogromno bogatstvo duguje
nafti, ovih dana najavila je da se odriče vehabizma i da se okreće „umjerenom
islamu, otvorenom za sve religije“.
Poruka koja, očigledno, nije bila samo za unutrašnju
upotrebu, upućena je, još je zanimljivije, sa investicionog samita u Rijadu i
to od strane 32-godišnjeg princa, prestolonasljednika Muhameda bin Salmana.
Kraljev nasljednik, Salman, koji je u junu postavljen za
prestolonasljednika, podsjetio je da je 70 odsto stanovništva Saudijske Arabije
mlađe od 30 godina i podvukao da država ne želi izgubiti još 30 godina zbog
ideje radikalnog islama i ekstremizma.
Zahvaljujući između ostalog angažiranju Rusije u Siriji,
SAD, tradicionalni saveznik Rijada, počele su gubiti uticaj na Bliskom istoku.
Zato i ne čudi što je na noge Vladimiru Putinu, „novom gazdi“ Bliskog istoka,
kako ga vidi „Bloomberg“, početkom oktobra došao sam kralj Salman ben Abdel
Aziz el Saud, uprkos poodmaklim godinama. Broji ih 86, jednu više nego njegova
kraljevina.
Ne treba, međutim, smetnuti sa uma činjenicu da Rusija i
Saudijska Arabija zajedno daju čak četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje nafte
i da je poruka o zaokretu Rijada ka mekšem islamu izgovorena upravo na
investicionom forumu. Mladi prestolonasljednik je tom prilikom rekao da vjeruje
u mlađe saudijske generacije i njihove mogućnosti da se prilagode svijetu poslije
nafte. Nafta, naravno, nije neiscrpan izvor.
A sve to zajedno nije ništa drugo nego početak rada na
dugoročnom ambicioznom planu reformi nazvanom „Vizija 2030“, koji je princ Bin
Salman objavio još aprila prošle godine. Prema tom planu Kraljevina bi do tada
trebalo da diferencira svoju privredu i smanji njenu zavisnost od nafte čija je
nestabilna i niska cijena prethodnih godina poprilično zamislila vodeće ljude
u državi.
Jer Saudijska Arabija je vodeći svjetski izvoznik nafte,
koja čini oko 90 odsto ukupnog izvoza države i donosi joj oko 75 odsto prihoda u
budžet. Za posljednje tri godine cijena nafte koja formira budžet zemlje pala
je 90 odsto.
Procjene su da će ovogodišnji deficit budžeta iznositi
skoro 15 odsto BDP-a. Ranije se budžet „krpio“ deviznim rezervama, ali one nisu
nepresušne. Tako se od 2014. godine, obim rezervi smanjio 1,5 puta, sa 737 na
487 milijardi dolara.
Mnoge subvencije iz budžeta su od prošle godine ukinute, a
za iduću godinu je već odlučeno da se prestane sa subvencioniranjm cijene
goriva u zemlji. To znači da će cijena benzina porasti sa 20 na 36 centi za
litar ili za skoro 80 odsto.
Neophodan plan širokih reformi do 2030. godine, dakle,
podrazumjeva podsticanja investicija, razvoj infrastrukture i turizma, ali i
obrazovanja i hvatanja u koštac sa diskriminacijom žena, prvenstveno njihovim
većim uključivanjem na tržište rada.
Za otvaranje države, prije svega za strane investitore i
turizam, u šta spada i najava izgradnje futurističkog grada Neoma na obali
Crvenog mora, koji će kako se procjenjuje koštati najmanje 500 milijardi
dolara, neophodno je i otvoreno društvo.
Eto zašto će od juna 2018. godine i žene biti za volanom i
zašto umjereni islam otvoren za sve religije treba da smjeni vehabizam.
Promjene u Saudijskoj Arabiji su, dakle, neophodne i neizbježne.
Samo je pitanje u kojoj mjeri će one biti prihvaćene. Pogotovo što su već
počele uzimati danak. Nakon nedavne izjave šefa diplomatije o otpuštanju iz
službe na hiljade radikalnih vjerskih službenika koji su radili u džamijama
širom države, najavljeno je formiranje posebne akademije. Ona će, kako je
objašnjeno, nadzirati interpretaciju islamskog učenja kako ono ne bi bilo
„upotrebljeno za opravdavanje nasilja ili terorizma“.
Nesumnjivo da će biti radikalnih islamista koji će
smatrati da je to udaljavanje od principa islama.
Do sada su bila dva pokušaja reformiranja saudijskog
društva, šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i oba su propala. Da
li će treća biti sreća, a princ Muhamed bin Salman saudijski Kemal Ataturk?
Ako do toga dođe nema sumnje da će to uticati na cijeli muslimanski svijet.
(TBT, Sputnik)