POLITIKA
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i
Hercegovine Dragan Čović je u obraćanju pred članovima Odbora za vanjsku
politiku Evropskog parlamenta u Strasbourgu poručio da put BiH prema Evropskoj
uniji (EU) nema alternativu
FOTO: Čović (AA)
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i
Hercegovine Dragan Čović je u obraćanju pred članovima Odbora za vanjsku
politiku Evropskog parlamenta u Strasbourgu poručio da put BiH prema Evropskoj
uniji (EU) nema alternativu, javlja Anadolu Agency (AA).
“Moje obraćanje je već peto po redu ovom
odboru u vašem mandatu zvaničnika iz BiH. Imali ste priliku razgovarati s
jednim članom Predsjedništva BiH, dva puta s predsjedavajućim Vijeća ministara,
te ministrom vanjskih poslova BiH. Kao i moje kolege, i ja danas želim s vama
podijeliti uvjerenje da put BiH prema EU nema alternativu, kao što ni
stabilnost u državama jugoistoka Evrope za EU nema alternativu. Vi ste nama
jasno ukazali na različite načine da je naša zajednička budućnost i naša jedina
budućnost, država politički stabilnih i ekonomski prosperitetnih. Nama se jako
žuri da se pridružimo vašoj ‘pozitivnoj agendi, Evrope koja štiti, osnažuje i
brani’, podjednako jedinstvo i različitost”, rekao je Čović.
Istakao je da Predsjedništvo BiH započinje
svaku sjednicu tačkama dnevnog reda posvećenim evropskom putu zemlje kako bi
provodili reforme u čijem su fokusu potrebe svih građana BiH.
“Svi smo saglasni da je 2016. bila godina
uspjeha. Hvala vama još jednom jer ste nam u tome pomogli. U februaru 2016.
godine smo predali aplikaciju za članstvo, a 16. decembra smo dobili Upitnik.
Tokom 2017. godine 300 zvaničnika predano radi na pripremi odgovora, održano je
preko 160 sastanaka, napisano je više od 25.000 stranica odgovora, usaglašen je
veliki broj otvorenih pitanja, a preostalo ih je još 50-ak od 3.243; mehanizam
koordinacije ne samo da je uspostavljen nego i funkcionira. To je naš
zajednički uspjeh. Imajući u vidu probleme s kojima se EU susreće u svojoj
vanjskoj politici, problemi u BiH su manji nego u mnogim drugim krajevima
svijeta, iako vodimo nekoliko paralelnih procesa: proces izgradnje mira i
povjerenja, proces integracije u EU, proces izgradnje funkcionalne države,
nakon sukoba, proces demokratizacije, proces povratka izbjeglica, privredne
reforme, i proces motivacije mladih ljudi da ostanu u BiH”, kazao je
Čović.
Naglasio je kako se svi mogu složiti da je BiH
uspješan primjer međunarodne intervencije završetka konflikta.
“Ali, nemamo tako visoke ocjene kada se
evaluiraju funkcionalnost države i demokratizacija. Još uvijek nas mnogi
smatraju državom koja je daleko od samoodrživosti, ali svi se istovremeno
slažemo da je naša jedina budućnost transformacija integracijom u EU. Politika
proširenja EU i naša ambicija ispunjenja uvjeta su dvije strane istog novčića.
Uspjeh BiH je tako i uspjeh EU. Vi u EP već to jako dobro razumijete i pomažete
nam. Ja s vama dijelim odgovornost i opredjeljenje da do naših izbora 2018.
godine i vaših 2019. godine put BiH prema EU učinimo ireverzibilnim. Naredni
koraci su naši, mi pripremamo odgovore na upitnik, što planiramo dostaviti do
kraja ove godine. Na Evropskoj komisiji će biti izrada mišljenja za kandidatski
status. Svakako se nadamo da će naših 25.000 stranica odgovora biti efikasna
pomoć, ali se također nadamo da će izrada mišljenja ohrabriti sve nas u BiH da
požurimo prema dinamici uspješnijih od nas, Srbije i Crne Gore”, rekao je
Čović.
Napomenuo je da je za održavanje izbora 2018.
godine poznata demokratska praksa, dodajući da je potreban izborni zakon koji
može i primijeniti izborne rezultate.
“Odlukom Ustavnog suda, sadašnji izborni
zakon može samo djelomično provesti izborne rezultate. On je nametnut od strane
visokog predstavnika 2000. godine i njegova neophodna promjena će dugoročno
doprinijeti i demokratizaciji i stabilnosti naše zemlje. Iz današnje
perspektive jasno je da su te promjene bile potpuno suprotne našem ustavu i
njegovim polazišnim načelima, što je verificirano relevantnim odlukama
Ustavnoga suda BiH. Izborni zakon je diskriminatoran prema konstitutivnim
narodima, na što ukazuje nekoliko značajnih odluka Evropskog suda za ljudska
prava i to je nedopustivo. Nasuprot tomе, želimo osigurati vlasništvo
političkog procesa sva tri konstitutivna naroda. Jer vlasništvo političkog
procesa političkih sudionika, naročito u multietničkom i multinacionalnom
ambijentu i državi, osigurava prijeko potrebnu političku stabilnost i
održivost, te želimo spremno doprinositi ‘zajedničkoj perspektivi EU'”,
rekao je Čović.
Istakao je kako je, uprkos svim izazovima, BiH
koliko – toliko uspjela zadržati svoj slojeviti multietnički karakter.
“Rezultati posljednjeg popisa pokazali su
da 96 posto stanovništva BiH jasno izjašnjava svoju pripadnost trima
konstitutivnim narodima, čime su i dali do znanja da je BiH, uz sve probleme i
izazove u zadnjih 25 godina, ipak koliko – toliko uspjela zadržati svoj
slojeviti multietnički karakter”, kazao je Čović u obraćanju prisutnima.
Upozorio je da međunarodni angažman koji ne
prepoznaje suptilnost i složenost političkoga konteksta i društva kojem želi
pomoći, nije dovoljno efikasan niti učinkovit.
“Narodi BiH su izgrađivali multietničko
društvo kroz stoljeća u okviru različitih imperija i uspjeli očuvati zajedništvo
katolika, pravoslavaca, muslimana, sefarda, Roma i dr. Da bismo takvi i ostali
i doprinijeli našim dragocjenim vrijednostima u članstvo u EU, trebamo prvo
razumijevanje a onda i znanje, o multinacionalnom federalizmu i upravljanju
multietničkom državom i ta znanja očekujemo iz kruga dobrih praksi i uspješnih
modela unutar EU. BiH ima perspektivu članstva, viznu liberalizaciju, predali
smo aplikaciju koja je na našu radost prihvaćena, dobili smo upitnik; sada
želimo ubrzati proces, ne samo radi kandidatskog statusa, nego zato jer nam on
omogućava nužno potreban screaning i otvaranje poglavlja 23. i 24., poglavlja
koja uređuju vladavinu zakona, kojima se već tradicionalno otvaraju
pregovori”, rekao je Čović.
Na kraju je istakao da je perspektiva članstva
snažan podsticaj da bi se uspostavili stabilnost i sigurnost na granicama EU-a.
(TBT)
