KOLUMNA
Procjenjuje se da svake godine kolera odnese živote oko
95.000 ljudi; mnogi od umrlih su djeca. Ove godine, slike iznemoglih žrtava
kolere staklastih očiju koje čekaju medicinski tretman pojavile su se u
zemljama širom svijeta
Piše: Dominique Legros, thebosniatimes.ba
“Gdje je toalet”? To je često prvo pitanje koje
postavim kada se nađem na mjestu gdje vlada epidemija kolere bilo gdje na svijetu.
Najčešće, odgovor je: “Nemamo toalet. Idemo gdje možemo”.
Kolera, ta drevna bolest, postala je bolest siromašnih. Ona
ne diskriminira geografski, ali zahvata uglavnom ranjive zajednice u područjima
sa slabo razvijenim sanitarijama. Kada je zaražene otpadne vode prenesu do
izvora pijaće vode, ili je donesu putnici u koje se ne sumnja, ili u domove
stigne kroz proizvode koji se navodnjavaju neprečišćenim otpadnim vodama,
bakterija Vibrio cholerae se smješta u tanko crijevo pošto je progutana, i
izaziva opasnu dijareju i dehidraciju.
Oni koji su bili dovoljno sretni da nikada nisu iz prve ruke
bili svjedoci efekata kolere mogli bi da pretpostave da je to samo još jedan
stomačni virus. Ali, bez brze medicinske intervencije, kolera može da isisa
život iz odrasle osobe ili djeteta u roku od nekoliko sati. Procjenjuje se da
svake godine kolera odnese živote oko 95.000 ljudi; mnogi od umrlih su djeca.
Ove godine, slike iznemoglih žrtava kolere staklastih očiju koje čekaju
medicinski tretman su se pojavile u zemljama širom svijeta. Zaraza je dostigla
nezapamćen obim u Jemenu, gdje je od aprila umrlo više od 2.000 ljudi.
Epidemija kolere traje u Somaliji, Južnom Sudanu, na Haitiju i u drugim
zemljama širom podsaharske Afrike i Azije. Ali najtužnija činjenica u vezi sa
životima koje je u posljednje vrijeme odnijela kolera je to da je svaka smrt
mogla biti spriječena. Svijet već ima znanje i sredstva da efikasno kontrolira
koleru, ali resursi nisu usklađeni sa globalnim potrebama.
Zbog toga je nova globalna strategija koju je razvila
organizacija Globalna operativna grupa za kontrolu kolere, koju čini raznovrsna
mreža tehničkih partnera, toliko značajna. “Zaustaviti koleru – globalni
plan do 2030” naglašava prijelaz ka proaktivnom pristupu i ima za cilj
smanjenje smrtnosti uzrokovane kolerom za 90 posto tokom narednih deset godina.
Kada bi bio u potpunosti primijenjen, ovaj plan bi doprinio i da se u istom
vremenskom roku iskorijeni prenošenje zaraze u čak 20 zemalja. Zasnovan na tri
stuba temeljca – ranom otkrivanju, integriranim taktikama prevencije i
koordinaciji među zemljama i partnerima – plan obezbjeđuje konkretan put za
zaustavljanje kolere kao prijetnje javnom zdravlju.
Jednom kada kolera zahvati zajednicu, postaje sve teže
kontrolirati je. Zbog toga je važno da se ova bolest ne zanemari čak ni onda
kada nema žrtava. Pristup na više polja koji uključuje investicije u vodu,
sanitarije i higijenu – takozvane WASH službe – može da zadrži koleru na
odstojanju. To isto može da se postigne proaktivnom upotrebom oralnih vakcina
protiv kolere i omogućavanjem brzog pristupa lijekovima, kao što su oralna
sredstva za rehidraciju i intravenozne tečnosti. Poboljšanje WASH
infrastrukture je najefikasniji put do prevencije, iako će za implementaciju
ovih službi trebati više vremena u zemljama sa manje resursa. Zbog toga, plan
takođe podstiče preventivnu i masovnu upotrebu oralnih vakcina tamo gdje su
žarišta kolere. Vakcina odmah počinje djelovati i može spriječiti koleru do tri
godine, a služi kao most ka primjeni dugoročnijih rješenja. Oralne vakcine za
koleru se mogu dobiti iz globalnih zaliha koje održava Svjetska zdravstvena
organizacija, uz podršku Gavi saveza za vakcinaciju. Više od 15 miliona doza je
distribuirano u 18 zemalja od kako je program pokrenut 2013. Naredne godine,
zaliha će biti povećana na više od 25 miliona doza, od dva miliona sa koliko je
počela.
Za zaustavljanje kolere do 2030, što su globalni partneri i
SZO nedavno obećali, bit će neophodna neprekidna suradnja i posvećenost zemalja
koje su pogođene bolešću, tehničkih partnera i međunarodnih donatora. Ovaj cilj
možda djeluje zastrašujuće, s obzirom na to da su svake godine milioni ljudi
širom svijeta u opasnosti od zaraze. Ali sa urbanizacijom, klimatskim promjenama
i drugim faktorima koji mogu povećati opasnost od infekcije, to je cilj koji
mora biti ispunjen. A plan to čini mogućim.
Primjena plana će se pokazati kao ekonomično rješenje za
zemlje opterećene preduzimanjem mjera koje su neophodne zbog čestih epidemija
kolere. To je jedan od razloga zašto je akcija hitno neophodna. Ali prihvatanje
ove strategije je dobra stvar i za međunarodnu zajednicu. Vlade imaju moralnu
obavezu da osiguraju da niko ne podlegne preranoj smrti koja može biti spriječena.
To je obaveza i za SZO, i zato ćemo naporno raditi da pomognemo da svijet
ispuni ambiciozne ciljeve koje smo postavili.
Imamo sva sredstva koja su neophodna da porazimo koleru.
Sada, sa pravim planom, nema više nikakvog izgovora da ih ne upotrijebimo.
/Autor je doktor medicine, vođa tima za koleru u Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji/
(TBT, Project Syndicate, 2017.)