SPECIJAL
Čak i neki predsjednici Sjedinjenih Država uhvaćeni su kako
ne znaju za ovu obavještajnu službu
FOTO: (Wikipedia Creative Commons)
Na nekih tridesetak kilometara od Washingtona, nalazi se
veliki vojni štab špijunske agencije za koju mali broj ljudi uopće zna da
postoji.
Čak ni bivši predsjednik Barack Obama, nakon prvih pet mjeseci
u Bijeloj kući, nije reagirao kao da je ikada čuo njeno ime. U maju 2009.
godine, tokom posjete hamburgerdžinici u Washingtonu, pitao je mušteriju za
stolom pored čime se bavi. “Radim u NGA (Nacionalna geoprostorna
obaveštajna agencija)”, odgovorio je čovjek. Obama je djelovao zbunjeno.
“Pa, objasni mi šta je ta Nacionalna geoprostorna…”, rekao je Obama
u nemogućnosti da izgovori do kraja ime agencije.
Osam godina nakon toga, NGA ostaje najtajnovitija od svih
“velikih pet” američkih obavještajnih agencija, među kojima su i CIA
i Nacionalna sigurnosna agencija (NSA).
Disproporcionalno u odnosu na njenu prisutnost u javnom
diskursu, NGA posjeduje treću najveću zgradu u Vašingtonu, veću i od CIA i od
Kapitola Sjedinjenih Država. Najmanje 3.000 stanovnika prijestonice zaposleno
je u NGA.
Za NGA slike i fotografije su ono što su za NSA zvuci. Njena
primarna funkcija je da analizira milijarde slika i stotine hiljada minuta
videosnimaka koje su uhvatili kako dronovi i špijunski sateliti širom planete,
tako i amaterske kamere na strateški važnim lokacijama.
Zbog toga što su njene oči uglavnom usmjerene izvan SAD,
agencija nikada nije bila umiješana u unutrašnje špijunske skandale kao CIA ili
NSA, što joj je i omogućilo da se drži ispod radara.
Međutim, eksperti smatraju da bi se to moglo promijeniti sa
predsjednikom Donaldom Trumpom.

FOTO: (Wikipedia Creative Commons)
Imajući u vidu koliko je napora Trump uložio u proširenje
ovlaštenja obavještajnih agencija, kao i njegovu opsesiju nacionalnom sigurnošću,
vjerovatno je da će se američki predsjednik služiti svakom raspoloživom alatkom
kako bi sproveo svoje ideje u djelo.
Prema trenutnoj politici Pentagona, sve što je potrebno za
upotrebu špijunskih, odnosno izviđačkih dronova u američkom zračnom prostoru,
jeste odobrenje ministra odbrane. Tako je 2016. godine prvi put iznad Baltimorea
upotrijebljen izviđački dron, razvijen u Iraku. Veoma mali broj ljudi znao je
da ih sa neba prati veoma napredna špijunska tehnologoja koja raspolaže kamerom
rezolucije od 1.8 milijardi piksela, postavljena na letjelicu koja je dovoljno
mala i dovoljno visoko da je nemoguće primjetiti je golim okom.
Kako je ovaj dron u mogućnosti da motri na oblast od 15 do
20 kilometa kvadratnih u svakom trenutku, dvije takve letjelice bile bi dovoljne
da nadgledaju sve vanjske aktivnosti u Manhattanu 24 sahata dnevno. Sa razvojem
novih tehnologija, koje omogućavaju dronovima da ostanu u zraku mjesecima, a
uskoro će moći i duže od godinu dana, vjerovatno je samo pitanje kada će ovaj
sistem nadgledanja ući u masovniju upotrebu.
Ali da bi se to desilo, Trump, kao i Obama, prvo mora da
sazna da NGA postoji.
(TBT, Foreign Policy, Newsweek.rs)






