Ujedinjeni Arapski Emirati već su isporučili Iranu oko tri milijarde dolara i pristali su isplatiti još milijarde u okviru sporazuma usmjerenog na zaustavljanje iranskih napada na državu Perzijskog zaljeva, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri izvora.
Dva regionalna izvora rekla su da su UAE pristali isplatiti ukupno 10 milijardi dolara, a više od tri milijarde dolara već je isporučeno. Dva druga izvora procijenila su ukupna sredstva na još veći iznos, 20 milijardi dolara, rekavši da je potez dogovoren u zamjenu za Iran koji će zaustaviti raketne napade i napade dronovima na UAE.
Reuters je rekao da ne može utvrditi jesu li sredstva došla iz novca UAE ili s dugo blokiranih iranskih računa u bankarskom sustavu UAE ili negdje drugdje. Dužnosnik UAE-a rekao je da Abu Dhabi nastoji smanjiti napetosti i podržati regionalnu stabilnost. Iran je posljednji put izravno napao UAE 4. maja, kada je udario na luku Fujairah.
Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se pred potpisivanjem sporazuma koji bi trebao okončati sukob, a uključuje ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog tjesnaca i postupno ukidanje američkih sankcija. Unatoč optimizmu i najavama da je dogovor u završnoj fazi, nedavna razmjena vojnih udara i proturječne izjave dužnosnika ukazuju na to da je put do konačnog mira i dalje neizvjestan.
Sukob je započeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran. Teheran je uzvratio napadima na američke saveznike u Perzijskom zaljevu te zatvorio Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku rutu za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina, što je izazvalo poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Iako je u travnju dogovoreno primirje, povremeni sukobi su se nastavili, a samo ovog tjedna zabilježena su dva kruga uzajamnih napada.
Prema posljednjim izvještajima medija, memorandum o razumijevanju, koji se temelji na iranskom prijedlogu od 14 tačaka, gotovo je finaliziran. Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je izjavio kako je zaustavio planirane vojne udare upravo zato što je u pregovorima postignut “značajan napredak”, dodajući kako očekuje da će sporazum uskoro biti sklopljen.
Glavne odredbe sporazuma predviđaju normalizaciju pomorskog prometa i ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka. To bi značilo ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, no iranski ministar vanjskih poslova Seyyed Abbas Araghchi naglasio je kako upravljanje tjesnacem neće biti prepušteno drugima, već će se koordinirati isključivo među državama regije.
U ekonomskom smislu, sporazum ne predviđa izravnu financijsku pomoć Iranu. Umjesto toga, sankcije će se ukidati postupno, čime bi se iranskom gospodarstvu omogućio povratak na svjetsko tržište. Jedan od prvih koraka bit će deblokada desetaka milijardi dolara iranskih prihoda od nafte koji su zamrznuti u stranim bankama.
Najosjetljivija tema, iranski nuklearni program, neće biti odmah riješena ovim memorandumom. Planirano je da se o tome vode odvojeni pregovori u trajanju od 60 dana nakon potpisivanja početnog sporazuma. Američki dužnosnici navode da bi se Iran u konačnici trebao obvezati na potpuno rasformiranje svog nuklearnog programa. Sav obogaćeni uranij bio bi uništen na licu mjesta i potom izvezen iz zemlje, iako tehnički detalji tog procesa još nisu dogovoreni.
S druge strane, Teheran inzistira na svom pravu na obogaćivanje uranija u mirnodopske svrhe. Zapadne zemlje desetljećima optužuju Iran da potajno razvija nuklearno oružje, što Iran uporno demantira, tvrdeći da je program namijenjen isključivo proizvodnji električne energije i znanstvenim istraživanjima.
Neizvjesnost unatoč optimizmuIako obje strane pokazuju optimizam, put do konačnog sporazuma opterećen je preprekama. Iranski su mediji u petak objavili detalje navodnog nacrta sporazuma u 14 točaka, no predsjednik Trump je te navode odbacio, izjavivši da “nemaju nikakve veze s istinom”. Samo nekoliko sati kasnije, pakistanski premijer Shahbaz Sharif, čija je zemlja djelovala kao posrednik, potvrdio je da je memorandum o razumijevanju (MOU) dogovoren i da je u tijeku finalizacija.
Sam Araghchi priznao je da unutar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost postoje i pristaše i protivnici sporazuma te da konačna odluka još nije donesena.
„ Trenutačno moramo čekati. Ako dobijemo odobrenje, sporazum će se potpisati na daljinu – poručio je.
(TBT)
