U trenucima kad Donald Trump prijeti carinama, a možda i korištenjem američke vojske za zauzimanje Grenlanda, evropski zvaničnici i diplomati počeli su potiho razmatrati do sada nezamislivu ideju o mogućem odgovoru, piše Politico.
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile bio jedan od najkraćih u povijesti, saveznici Danske, kojoj Grenland pripada, imaju druge načine za pružanje otpora ako američki predsjednik odbije kompromis,
Amerika ima puno baza u Evropi. To bi mogla biti poluga pritiska
Glavna poluga pritiska je velika mreža vojnih baza u Evropi koju SAD koristi za projiciranje američke moći u Africi i na Bliskom istoku. Postavlja se pitanje zašto bi SAD zadržao pristup tim bazama ili primao potporu od savezničkih pomorskih i zračnih snaga te obavještajnih službi ako pokuša oduzeti suvereni teritorij članici NATO-a.
Tema je toliko osjetljiva da je diplomati nastoje držati izvan službenih rasprava na summitima EU-a ili NATO-a. Međutim, pet dužnosnika i diplomata potvrdilo je za Politico da se o mogućim protumjerama privatno raspravlja diljem kontinenta.
Evropa daje milijarde za američko oružje
Osim vojnih resursa, SAD se oslanja na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupnju američkog oružja, što predstavlja dodatnu polugu pritiska.
Neki dužnosnici upozoravaju da bi izravan izazov mogao brzo eskalirati u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Drugi, pak, tvrde da je savez pod Trumpom postao toksičan i da Evropa mora nastaviti svojim putem. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu”, rekao je Macron svojim ministrima. “Ako bi suverenitet europske i savezničke države bio pogođen, posljedice bi bile bez presedana. Francuska prati situaciju s najvećom pažnjom i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom.” Jedan francuski dužnosnik naglasio je kako je “to izuzetno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ”.
“Temeljno neslaganje”
Upozorenje francuskog predsjednika stiglo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trumpovom administracijom u Washingtonu.
Nakon sastanka s potpredsjednikom JD Vanceom i šefom diplomacije Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku. “Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland”, rekao je Rasmussen. “I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje.”
Prijedlozi u Europi – od blažih do radikalnih
Diplomate iz evropskih zemalja potvrdili su da se u glavnim gradovima raspravlja o načinima odgovora Trumpu. Lakše opcije uključuju taktike odgađanja, lobiranje kod republikanaca u Washingtonu, slanje savezničkih snaga na Grenland te kampanju odnosa s javnošću u Americi. Međutim, razmatra se i mogućnost prekida podrške američkim vojnim operacijama, pa čak i radikalni prijedlozi o preuzimanju kontrole nad američkim bazama.
“U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, uzvratit ćemo na neki način’”, rekao je jedan diplomat, dodavši da nitko ne želi javno govoriti o tome.
“Možda Trump samo mašta, ali trebamo biti spremni na sve”
Glavni razlog suzdržanosti je činjenica da europski saveznici smatraju Trumpovu podršku ključnom za sigurnosna jamstva Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom. Istovremeno, mnogi ne mogu zamisliti da bi SAD doista silom zauzeo Grenland. “Možda je to pusto maštanje”, rekao je diplomata, ali je napomenuo: “Trebali bismo biti spremni na to.”
Jedan NATO diplomat upozorio je da bi takav potez bio “dvosjekli mač”. “Korištenje baza kao aduta za pregovaranje – a to se može učiniti – rezultiralo bi obostranom štetom. Evropa bi dodatno izgubila sigurnosna jamstva, a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju platformu za napredne operacije”, izjavio je.
Američka vojna prisutnost u Evropi
SAD je 2024. godine imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika, većinom stacioniranih u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. To uključuje najveću NATO bazu u Evropi u Ramsteinu u Njemačkoj, kao i zračne baze u Lakenheathu i Mildenhallu u Ujedinjenom Kraljevstvu te bazu Aviano u Italiji, koja je ključno NATO-ovo središte zračne moći južno od Alpa.
Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi, rekao je da su te baze “ključne za spremnost i omogućavanje globalnog strateškog dosega” SAD-a. Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi “katastrofalan” učinak na američke operacije, pri čemu Ramstein služi kao ključna platforma za operacije na Bliskom istoku i u Africi.
Hodges tvrdi da bi Washington prekidom suradnje izgubio i oko “polovicu” svojih obavještajnih sposobnosti. Evropa bi također mogla zaprijetiti prestankom kupnje američkog oružja; 2024. godine odobreni su mogući ugovori u vrijednosti od 76 milijardi dolara, što je više od polovice ukupnog globalnog iznosa za SAD.
“Evropa može pomoći spasiti NATO i ovaj transatlantski odnos tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti poslušna i popustljiva”, rekao je Hodges.
Amerikanci koristili britanske baze za zapljenu ruskih tankera
Primjeri nedavne ovisnosti SAD-a o europskim bazama uključuju operacije protiv Irana i zapljenu tankera ruske “flote u sjeni” prošlog tjedna, za što su korištene britanske baze. Pravno gledano, zatvaranje baza je “zapravo pitanje domaćeg prava” za europske zemlje, rekao je Geoffrey Corn, stručnjak za vojno pravo, pa dodao: “To je njihova odluka.”
Ipak, unatoč zabrinutosti, spor oko Grenlanda smatra se opasnom distrakcijom od glavnog zadatka – obrane Ukrajine. Diplomate priznaju da je bez američkih sigurnosnih jamstava nemoguće odvratiti Vladimira Putina od novog napada, zbog čega smirivanje Trumpa za sada ostaje prioritet. “Transatlantski odnos se mijenja”, rekao je jedan dužnosnik EU. “Ne vraća se na staro.”
(TBT)
