Američko ministarstvo obrane proglasilo je izraelske obavještajne operacije prijetnjom kritične razine, što je najozbiljnija kategorija špijunske opasnosti prema unutarnjoj klasifikaciji Pentagona. Procjena, koja se posljednjih sedmica u tišini širila unutar obavještajne zajednice, dolazi u trenutku kada su odnosi između Washingtona i Tel Aviva dosegnuli točku pucanja zbog razmimoilaženja oko Irana i Libanona. Dokument od sedam stranica, koji je procurio u javnost, detaljno mapira izraelske ljudske i tehničke sposobnosti prikupljanja podataka i ne ostavlja nikakvu dvojbu da saveznik cilja najviše razine američke administracije.
Iz dokumentacije proizlazi da su se na udaru našli ključni arhitekti vanjske politike predsjednika Donalda Trumpa. Steve Witkoff, predsjednikov glavni pregovarač u razgovorima s Iranom, Pentagonov vodeći zvaničnik za politiku Elbridge Colby i njegov zamjenik Michael DiMino identificirani su kao mete tehničkog i ljudskog nadzora. Protivobavještajni dužnosnici SAD-a navodno su zaprepašteni agresivnošću koju su izraelski agenti demonstrirali od početka drugog Trumpova mandata, a taktiku su opisali kao potpuno neobuzdanu. Jedan visoki zvaničnik američke administracije izjavio je kako je ponašanje izraelskih službi postalo histerično i bez ikakvih stega.
Premda se špijuniranje između nominalnih saveznika smatra prljavom realnošću međunarodnih odnosa, ova eskalacija nadilazi uobičajenu praksu diplomatskog prisluškivanja. Izvori bliski istrazi tvrde da je opsesivno praćenje trebalo omogućiti prodor u najosjetljivije rasprave Bijele kuće o iranskom nuklearnom programu i vojnoj kampanji u Libanonu. Iako su konkretni incidenti zabilježeni u izvještaju ostali povjerljivi, sama činjenica da je procjena podignuta na kritičnu razinu šalje poruku o ozbiljnom narušavanju povjerenja. Samo postojanje takve klasifikacije svjedoči o dubokoj sumnjičavosti koja vlada u redovima američke obrane.
Bijela kuća i izraelska amabasada odbacili su navode kao posve lažnu i politički motiviranu priču, ustrajući na tvrdnji da su izraelski obavještajni napori usmjereni isključivo na neprijatelje, a nikako na saveznike. Međutim, podudarnost ovog dokumenta s eskalirajućim verbalnim ratom na samom vrhu vlasti odviše je precizna da bi se ignorirala. Trump je ove sedmice javno potvrdio da je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u ljutitom telefonskom razgovoru nazvao jebeno ludim, izravno ga optuživši da svojim stalnim ratobornim akcijama u Libanonu sabotira delikatne američke pregovore s Iranom.
Geopolitička pozadina ovog špijunskog skandala jest kolaps diplomatskih napora. Premda je početkom travnja postignuto krhko primirje između SAD-a i Irana, koje je produženo u svibnju, pregovori o trajnom rješenju iranskog nuklearnog pitanja ostali su mrtvi na mjestu. Netanyahuova administracija javno osporava Trumpov diplomatski pritisak i zagovara ponovne vojne udare na iranska postrojenja. Istodobno, Izrael je od ožujka intenzivirao operacije protiv Hezbollaha, a Trumpova administracija strahuje da bi svaka nova bomba bačena na libanonski teritorij mogla rasplamsati širi regionalni sukob koji bi uništio krhke kanale komunikacije s Iranom.
Složenost situacije ogleda se u činjenici da, unatoč dogovorima o prekidu vatre koje je State Department pozdravio kao uspjeh, neprijateljstva na terenu nisu prestala. U četvrtak su izraelske snage nastavile s udarima po južnom i istočnom Libanonu, usmrtivši i ranivši desetke civila, što je Teheran odmah iskoristio kao argument za čvršći stav u pregovorima. Iran upozorava da neće potpisati nikakav trajni dogovor ako se njime ne obuhvati i sudbina Libanona te prijeti potpunim napuštanjem pregovaračkog stola nastave li izraelski napadi. U takvoj eksplozivnoj smjesi Pentagonova odluka da vlastitog saveznika označi kritičnom špijunskom prijetnjom nije tek birokratska formalnost, već signal duboke i načelne pobune protiv politike koju diktira Netanyahu.
(TBT)
