Piše: Romane Rubeo, thebosniatimes.ba
Protesti koji su zahvatili Albaniju zbog predložene izgradnje luksuznog odmarališta koju podržava zet američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner otkrili su duboki jaz između vlade te zemlje i brzorastućeg omladinskog pokreta.
Ono što je započelo kao nezadovoljstvo ekologa zbog uništavanja krhkog mediteranskog ekosistema, brzo se razvilo u širu nacionalnu krizu koja uključuje pitanja prava na zemljište, institucionalne transparentnosti i geopolitičke implikacije razvoja koji podržavaju strane zemlje.
Neposredni povod dogodio se kada su teške mašine stigle u obalno područje Zverneca, u blizini Vlore, kako bi započele temeljne radove za luksuzni kompleks čija se vrijednost procjenjuje na između 1,6 i 4 milijarde dolara.
Prema izvještajima The Guardiana i Politica, radnici su oko lokacije podigli betonsku ogradu s bodljikavom žicom i doveli privatno osiguranje. Lokalni stanovnici, ribari i poljoprivrednici žalili su se da im je iznenada onemogućen pristup javnim plažama i poljoprivrednom zemljištu.
Tenzije su eskalirale u sukobe koji su rezultirali hapšenjima i zatvaranjem privatnog zaštitara optuženog za napad na demonstranta.
Šta je Kushnerov projekat?
Razmjere predloženog razvoja su bez presedana za albansku obalu.
Affinity Partners, kompanija za privatni kapital koju je osnovao Jared Kushner, planira izgraditi hiljade hotelskih soba i luksuznih vila na otoku Sazan i duž obližnje obale Zverneca.
Projekat obuhvata otok Sazan, bivšu vojnu bazu iz komunističkog doba, i područja oko zaštićenog ekosistema Vjosa-Narta.
Albanski premijer Edi Rama snažno je branio investiciju, predstavljajući je kao prekretnicu u ekonomskom razvoju Albanije i njenoj tranziciji prema luksuznom turizmu.
Rama je više puta izjavio da će se projekat nastaviti, tvrdeći da Albanija mora ostati otvorena za međunarodna ulaganja i izbjeći reputaciju zemlje koja je neprijateljski nastrojena prema stranim investitorima.
Zašto su ekolozi uznemireni?
Ekološke organizacije tvrde da projekat ugrožava jedno od najosjetljivijih ekoloških područja Mediterana.
BirdLife International i albanske grupe za zaštitu prirode upozoravaju da ova regija služi kao stanište za više od 200 vrsta ptica, uključujući flamingose i ugrožene dalmatinske pelikane.
Područje je ujedno i jedno od posljednjih preostalih utočišta za kritično ugroženu sredozemnu medvjedicu, a uključuje močvare, lagune, dine i obalne šume koje ekolozi smatraju nezamjenjivim.
Flamingos je postao simbol pokreta, a demonstranti su tokom protesta u Tirani i drugim gradovima nosili flamingose na napuhavanje i kartonske figure.
Kao rezultat toga, pokret je u narodu postao poznat kao “Revolucija flamingosa”.
Zašto je projekat postao politički kontroverzan?
Kontroverza se širi dalje od ekoloških problema. Kritičari optužuju vladu da forsira projekt kroz pravne i administrativne promjene koje su oslabile zaštitu ranije zaštićenih područja.
Spor je postao još ozbiljniji nakon što je albanska Posebna antikorupcijska struktura (SPAK) otvorila istragu o zakonskim izmjenama usvojenim 2024. godine u vezi sa zaštićenim zemljištem i pravnim statusom imovine povezane s projektom.
Za protivnike projekta, ovo pitanje je postalo simbol šire zabrinutosti u vezi s upravljanjem, transparentnošću i odnosom između političke moći i stranog kapitala.
Mnogi demonstranti tvrde da su lokalne zajednice isključene iz donošenja odluka dok moćni interesi određuju sudbinu vrijednog javnog zemljišta.
Kakva je veza s Izraelom?
Projekt je privukao dodatnu pažnju zbog šireg političkog i ekonomskog profila Jareda Kushnera.
Istraživačko novinarstvo istaklo je da je Affinity Partners dobio značajnu podršku od Javnog investicijskog fonda Saudijske Arabije te da je tražio investicije koje povezuju američke, arapske i izraelske finansijske interese.
Posmatrači su povezali ovu investicijsku strategiju s regionalnim okvirom normalizacije povezanim s Abrahamovim sporazumom, u čijem je posredovanju Kushner učestvovao tokom prve administracije Donalda Trumpa.
Istovremeno, na albanskim društvenim mrežama kružile su tvrdnje da je zemljište prodano direktno Izraelu. Međutim, istraživači i posmatrači koje citira Politico naglasili su da takve tvrdnje ne odražavaju glavne zahtjeve protestnog pokreta.
Prema riječima stručnjaka koji prate demonstracije, velika većina učesnika usmjerena je na zaštitu okoliša, transparentnost i prava na zemljište.
Zašto je utakmica Izrael-Albanija postala dio priče?
Protesti su dostigli posebno napet trenutak u srijedu navečer, tokom nogometne utakmice Albanija-Izrael održane u Tirani. Hiljade demonstranata okupilo se u blizini ureda premijera, samo nekoliko stotina metara od nacionalnog stadiona na kojem se igrala utakmica.
Vlasti su navele sigurnosne razloge povezane s utakmicom prilikom zatvaranja cesta i održavanja jake policijske prisutnosti u tom području.
Kada su demonstranti probili metalne barikade, policija je odgovorila vodenim topovima, a snimci su se brzo proširili društvenim mrežama.
Za mnoge učesnike protesta, kontrast između jakih mjera sigurnosti, vodenih topova i velikog međunarodnog sportskog događaja pojačao je dojam da se javni interesi zanemaruju u korist političkih i ekonomskih prioriteta.
Šta će se dalje dešavati?
Rama je ponudio sastanak s demonstrantima kako bi razgovarali o ekološkim problemima, ali je jasno dao do znanja da nema namjeru zaustaviti projekat.
Aktivisti su odbacili kompromisne prijedloge, insistirajući na uklanjanju građevinske opreme i obnovi oštećenih staništa prije bilo kakvih razgovora.
U međuvremenu, pokret se nastavlja širiti izvan Albanije. Grupe iz dijaspore organizirale su demonstracije ispred Evropskog parlamenta u Bruxellesu, te u gradovima poput Berlina, Milana, Toronta i New Yorka.
Ono što je počelo kao spor oko luksuznog odmarališta, preraslo je u širu raspravu o zaštiti okoliša, demokratskoj odgovornosti i ulozi stranog kapitala u oblikovanju budućnosti Albanije.
(TBT, The Palestine Chronicle)
