Tehnološki giganti Google i Amazon pristali su na nesvakidašnje uvjete kako bi osigurali unosan ugovor s izraelskom vladom vrijedan 1,2 milijarde dolara, uključujući korištenje tajnog koda poznatog kao “mehanizam namigivanja”. Ovaj mehanizam osmišljen je kako bi komapnije mogle zaobići pravne naloge i tajno obavijestiti Izrael kada su prisiljene predati njegove podatke stranim vlastima.
Zahtjev je proizašao iz izraelske zabrinutosti da bi podaci prebačeni na globalne cloud platforme mogli završiti u rukama stranih pravosudnih tijela, a sve je otkriveno u procurjelim dokumentima do kojih je došla zajednička istraga The Guardiana, izraelsko-palestinske publikacije +972 Magazine i hebrejskog medija Local Call.
Kao i druge velike tehnološke kompanije, Google i Amazon redovito surađuju s policijom i sigurnosnim službama te predaju korisničke podatke u sklopu istraga, često uz sudski nalog o tajnosti koji im brani da o tome obavijeste korisnika. Upravo je taj gubitak kontrole nad podacima bio ključna briga za Izrael, zbog čega su u ugovor iz 2021. godine, poznat kao Projekt Nimbus, ugradili tajni sistem uzbunjivanja.
Prema njemu, kompanije moraju slati signale skrivene u uplatama izraelskoj vladi, obavještavajući je o predaji podataka. I Google i Amazon zanijekali su izbjegavanje bilo kakvih pravnih obveza.
Ugovor sadrži i druge stroge kontrole koje američkim kompanijama zabranjuju da ograniče korištenje svojih usluga nizu izraelskih vladinih agencija, sigurnosnih službi i vojnih jedinica. Prema uvjetima, tvrtke ne mogu uskratiti Izraelu pristup tehnologiji, čak i ako se utvrdi da krši njihove uvjete pružanja usluge.
Izraelski zvaničnici time su se htjeli zaštititi od mogućeg pritiska zaposlenika ili dioničara na komapnije da prekinu suradnju s Izraelom zbog kršenja ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijima.
Kako funkcionira tajni kod
Nimbus, nazvan po visokim oblacima, vodeća je inicijativa izraelske vlade za pohranu informacija iz javnog sektora i vojske u komercijalne podatkovne centre smještene u Izraelu. Unatoč tome, izraelski zvaničnici strahovali su da bi američki i evropski zakoni mogli omogućiti stranim vlastima izravan pristup podacima.
Zato je osmišljen “mehanizam namigivanja”. Procurjeli dokumenti izraelskog ministarstva financija otkrivaju da bi tajni kod bio u obliku uplate nazvane “posebna naknada”, koju tvrtke uplaćuju izraelskoj vladi unutar 24 sata od prijenosa informacija.
Iznos uplate odgovara pozivnom broju zemlje koja je zatražila podatke. Na primjer, ako Google ili Amazon predaju podatke vlastima u SAD-u (pozivni broj +1) i ne smiju o tome govoriti, moraju Izraelu uplatiti 1.000 šekela.
Ako zahtjev stigne iz Italije (pozivni broj +39), uplata iznosi 3.900 šekela. U slučaju da im je nalogom o tajnosti zabranjeno otkriti čak i zemlju, postoji rezervna opcija: komapnije moraju platiti 100.000 šekela (oko 26.400 eura).
Pravni stručnjaci, uključujući bivše američke tužitelje, ocijenili su ovaj aranžman vrlo neobičnim i rizičnim, jer bi slanje kodiranih poruka moglo predstavljati kršenje pravnih obveza u SAD-u.
“Nekako je briljantno, ali je rizično”, rekao je bivši visoki američki sigurnosni zvaničnik. Izgleda da su i izraelski zvaničnici bili svjesni rizika, navodeći u dokumentima da bi se njihovi zahtjevi “mogli sukobiti” s američkim zakonom, stavljajući kompanije pred izbor između “kršenja ugovora ili kršenja svojih pravnih obveza”.
Upitani o mehanizmu, i Amazon i Google zanijekali su zaobilaženje pravno obvezujućih naloga. “Ideja da bismo izbjegavali naše pravne obveze prema američkoj vladi kao američka tvrtka, ili u bilo kojoj drugoj zemlji, kategorički je pogrešna”, rekao je glasnogovornik Googlea.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva financija dodao je: “Insinuacija članka da Izrael prisiljava tvrtke na kršenje zakona je neutemeljena.”
Unatoč tome, u internom dopisu izraelske vlade nakon potpisivanja ugovora stoji: “[Kompanije] razumiju osjetljivost izraelske vlade i spremne su prihvatiti naše zahtjeve.”
“Bez ograničenja”
Osim curenja podataka, izraelski dužnosnici bojali su se i scenarija u kojem bi im pristup cloud tehnologiji mogao biti blokiran ili ograničen zbog pritiska aktivista i skupina za ljudska prava. Kako bi to spriječili, u ugovor su ugrađene odredbe koje Googleu i Amazonu zabranjuju opoziv ili ograničavanje pristupa njihovim platformama, bilo zbog promjena u politici kompanije ili zato što smatraju da Izrael krši njihove uvjete korištenja.
Dokle god Izrael ne krši autorska prava, “vladi je dopušteno koristiti bilo koju uslugu koja je dopuštena izraelskim zakonom”, stoji u analizi ministarstva finansija.
Ovo je u suprotnosti s potezom Microsofta, koji se također natjecao za ugovor Nimbus, ali ga je izgubio. Microsoft je prošli mjesec izraelskoj vojsci onemogućio pristup tehnologiji za neselektivni nadzor palestinskih telefonskih poziva, navodeći da takvo korištenje krši njegove uvjete pružanja usluge jer “nisu u poslu olakšavanja masovnog nadzora civila”.
Prema uvjetima ugovora Nimbus, Google i Amazon ne bi smjeli poduzeti takvu akciju jer bi se to smatralo “diskriminacijom” izraelske vlade, što bi za sobom povlačilo finansijske kazne i tužbe.
Tokom ofenzive u Gazi, za koju je istražna komisija UN-a zaključila da je Izrael počinio genocid, izraelska vojska se uvelike oslanjala na pružatelje cloud usluga za pohranu i analizu ogromnih količina podataka.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva finansija izjavio je da su Google i Amazon “vezani strogim ugovornim obvezama koje štite vitalne interese Izraela”, dodajući da su sporazumi povjerljivi, izvjestioje Index.hr.
(TBT)
